Povijesno društvo Križevci

25/08/2026

U sklopu proslave svetkovine sv. Marka Križevčanina članica uredništva našeg časopisa Cris nasl. izv. prof. dr. sc. Lucija Konfic s Odsjeka za povijest hrvatske glazbe Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - HAZU održat će 8. rujna u s početkom u 19 sati predavanje "Sveti Marko Križevčanin", a u organizaciji Župe sv. Ane u Križevcima i Udruga "Dr. Stjepan Kranjčić"

24/08/2026

Digitalizirana građa Crisiensije
Iskrene čestitke Gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci nas ostvarenom projektu čime je građa iz naše bogate povijesti još dostupnija. 👏👏👏👏👏

Uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Križevaca Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci ostvarila je projekt „Digitalizacija najstarijih i rijetkih knjiga i serijskih publikacija iz Zavičajne zbirke Crisiensia“. Zavičajna zbirka, koja se sustavno formira od 1975. godine, danas obuhvaća vrijednu knjižnu, periodičku i drugu građu vezanu uz povijest i kulturnu baštinu Križevaca.

Projektom su digitalizirane 63 jedinice knjižnične građe, od knjiga, novina i časopisa, do grafika i sitnog tiska. Riječ je o najstarijoj i rijetkoj građi velike kulturne i povijesne vrijednosti, koja digitalizacijom postaje dostupna svim korisnicima interneta. Digitalizacijom građe križevačka knjižnica doprinosi trajnom očuvanju osjetljive građe, njezinoj većoj dostupnosti javnosti te boljem predstavljanju kulturne baštine Križevaca.

Građi iz Zavičajne zbirke Crisiensia možete pristupiti putem poveznice https://library.foi.hr/lib/index.php?B=1&E=E9999ZBI-CRISIENSIA

20/08/2026

Naša današnja objava o Križevčanki Miri Würth – pionirki ženskog tenisa u Hrvatskoj donijela je i opsežniji članak kolege Miljenka Hajdarovića. 👇

Mira Würth – pionirka ženskog tenisa u HrvatskojMiljenko Hajdarović20. kolovoza 2026.Društvena povijest, Rodna povijest Kada je zagrebački časopis Dom i svijet 1923. izvještavao o jubilarnom međunarodnom lawn-tennis turniru HAŠK-a, Miru Würth nije trebalo posebno predstavljati. Bila je j...

20/08/2026

Na današnji dan, 20. kolovoza 1892. godine, u Križevcima je rođena Mira Würth (Antolković-Würth), jedna od pionirki ženskog tenisa u Hrvatskoj i jedna od najuspješnijih tenisačica svojega vremena.

Tenis je počela igrati 1912. godine, a tijekom 1920-ih godina ostvarila je niz iznimnih rezultata. Bila je prvakinja u pojedinačnoj konkurenciji, ženskim parovima i mješovitim parovima, a Međunarodno prvenstvo Jugoslavije u pojedinačnoj konkurenciji osvojila je 1921., 1922., 1924. i 1926. godine.

U igri parova nastupala je, među ostalima, s Marom Peleš, Vlastom Gostišom i Verom Bokor, dok je u mješovitim parovima igrala s Nikolom Antolkovićem. Njezina sportska karijera trajala je više od petnaest godina, a 1932. nastupila je i za reprezentaciju na Balkanskim igrama.

Mira Würth pripadala je prvoj generaciji žena koje su u vremenu kada je organizirani ženski sport tek stjecao svoje mjesto u društvu ostvarivale rezultate na najvišoj razini.

Umrla je u Zagrebu 6. rujna 1966. godine.

Danas je njezino ime široj javnosti gotovo zaboravljeno, no njezina biografija podsjeća da su Križevci još prije više od jednog stoljeća imali sportašicu koja je pripadala samom vrhu tadašnjega tenisa.

📷 Fotografija: Gradski muzej Križevci
📚 Izvori i literatura:
• Milosavljević, Rade, Leksikon Križevčana: prilog poznavanju povijesti Križevaca i križevačkog kraja, Križevci, 1988.
• Ružić, Bojan, Povijest tenisa u Hrvatskoj.
• Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, natuknica „Antolković-Würth, Mira“.
• Prigorski.hr, „Mira Würth (Križevci, 20. kolovoza 1892. – Zagreb, 6. rujna 1966.)“, 20. kolovoza 2018.

17/08/2026

Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine pošalju svoje radove (znanstvene, prethodna priopćenja, pregledne radove, stručne) za objavu u 28. broju znanstveno-stručnog časopisa Cris. Časopis Povijesnog društva Križevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stručnjaka, objavljujući njihova istraživanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina. Većina radova obrađuje teme vezane uz križevački kraj, stavljajući ovo područje u fokus znanstvenih istraživanja. Radovima koji obrađuju teme iz šireg pa i inozemnog prostora, a koji sadrže tematske poveznice s povijesnim osobama ili događajima vezanim uz križevački kraj ili uz područje koje obuhvaća današnja Koprivničko-križevačka županija, časopis se otvara prema drugim aktualnim temama znanstvene i stručne zajednice.

Prihvaćaju se i drugi znanstveni i stručni članci iz povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti, etnologije, zatim povijesti arhitekture kao i multidisciplinarni tekstovi te tekstovi iz područja društvenih znanosti koji pridonose širenju znanstvenih i stručnih spoznaja o povijesti šireg križevačkog područja. Također, prihvaćaju se i radovi koji obrađuju teme iz šireg europskog pa i svjetskog konteksta, ako tematikom pridonose poznavanju i novim razumijevanjima šireg križevačkog kraja. Prihvaćaju se i prikazi, ocjene i recenzije, a područje objavljenih radova širi se i na društveno područje, gdje je moguće objaviti razne radove iz tog područja znanosti.

Recenzija: vanjske recenzije, pretežito tuzemna, samo znanstveni i stručni radovi, dvostruko slijepa, dvostruka

Prva godina izlaženja: 1999.

Učestalost izlaženja: 1

Područja pokrivanja: Etnologija i antropologija, Arheologija, Povijest umjetnosti, Povijest, Informacijske znanosti, Komunikacijske znanosti, Humanističke znanosti, Društvene znanosti, Interdisciplinarne znanosti

Uključen u Hrčak: 08.03.2006.

Prava korištenja: Tekstovi iz ovog časopisa besplatno se smiju koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava i prava izdavača.

Uredništvo prima radove na hrvatskom i engleskom jeziku, a u iznimnim slučajevima i na drugim jezicima. Pri oblikovanju radova potrebno je pridržavati se smjernica za autore kako bi se olakšala priprema časopisa i njegovo što brže objavljivanje. Upute za autor možete pronaći ovdje.

Rukopisi za ovaj broj predaju se na adresu elektroničke pošte [email protected]

Za sve dodatne informacije autori se mogu obratiti na e-mail adresu glavnog [email protected] , zamjenika glavnog urednika [email protected]

Glavni urednik časopisa Cris Predsjednik Povijesnog društva Križevci

dr. sc. Dejan Pernjak dr. sc. Tomislav Bogdanović

16/08/2026

📜 16. kolovoza 1253. – kralj Bela IV. potvrđuje povlastice Gornjega Križevca

Na današnji dan prije 773 godine, 16. kolovoza 1253., hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. potvrdio je povelju bana Stjepana kojom su stanovnicima Gornjega Križevca dodijeljene važne gradske povlastice.

Ban Stjepan izdao je svoju povelju 24. travnja 1252. godine, osnovavši novo križevačko naselje i dajući njegovim stanovnicima slobode i prava po uzoru na građane Griča i Novoga grada Zagreba. Upravo je taj datum danas temelj obilježavanja Dana grada Križevaca.

Godinu dana poslije, 16. kolovoza 1253., Bela IV. kraljevskom je poveljom potvrdio odluku bana Stjepana. Isprava je izdana pokraj grada Baboče.

Važno je pritom naglasiti jednu povijesnu nijansu: Bela IV. nije 1253. prvi dodijelio povlastice Gornjem Križevcu, nego je potvrdio povlastice koje je ban Stjepan dodijelio godinu ranije. Na tu razliku upozorava i Gradski muzej Križevci.

Povelje iz 1252. i 1253. godine pripadaju među najvažnije dokumente srednjovjekovne povijesti Križevaca i svjedoče o razvoju grada kao važnog urbanog, upravnog i gospodarskog središta srednjovjekovne Slavonije.

14/08/2026

14. kolovoza 1904. – velika proslava Hrvatskog pjevačkog društva "Zvono"

U fundusu Gradskog muzeja Križevci sačuvan je originalni plakat kojim Hrvatsko pjevačko društvo „Zvono“ najavljuje svečanu proslavu 40. godišnjice svojega postojanja 13., 14. i 15. kolovoza 1904. godine. Proslava je održavana pod pokroviteljstvom križevačkoga grkokatoličkog biskupa Julija Drohobeczkoga.
O jubileju je iste godine objavljena i posebna knjiga Frana Srećka Gundruma Oriovčanina Hrvatsko pjevačko društvo „Zvono“ u Križevcu: 1864–1904 tečajem četrdeset godina, tiskana kod Gustava Neuberga u Križevcima. Primjerak se nalazi u Zavičajnoj zbirci Crisiensia Gradske knjižnice „Franjo Marković“.

https://www.gradski-muzej-krizevci.hr/wp-content/uploads/2017/10/PLAKATI.pdf?utm_source=chatgpt.com

12/08/2026

Na današnji dan, 12. kolovoza 1915. godine, na ruskom bojištu poginuo je Marcel pl. Kiepach, jedan od najpoznatijih križevačkih izumitelja i zasigurno jedna od najzanimljivijih osoba iz povijesti grada.

Marcel Kiepach rođen je u Križevcima 12. veljače 1894. godine u poznatoj plemićkoj obitelji Kiepach. Još kao mladić pokazivao je izniman interes za elektrotehniku, fiziku i tehničke inovacije. Već u tinejdžerskim godinama počeo je razvijati i patentirati vlastite izume, zbog čega ga se često opisuje kao jednog od najmlađih hrvatskih izumitelja svojega vremena.

Bavio se različitim područjima tehnike, od električnih uređaja i transformatora do rješenja povezanih s kompasima, prijenosom signala i drugim tada vrlo naprednim tehnologijama. Njegovi patenti privukli su pozornost i izvan Hrvatske, a pred njim se nalazila perspektivna znanstvena i izumiteljska karijera.

Početak Prvoga svjetskog rata prekinuo je njegove planove. Kiepach je otišao na bojište, gdje je 12. kolovoza 1915. kod Stasine na području tadašnjega Ruskog Carstva poginuo u dobi od samo 21 godine.

09/08/2026

Na današnji dan, 9. kolovoza 1946. – umro križevački vladika Janko Šimrak

Prije točno 80 godina, 9. kolovoza 1946., u Križevcima je umro dr. Janko Šimrak, grkokatolički biskup Križevačke eparhije, teolog, povjesničar, novinar i politički djelatnik. Rođen je 29. svibnja 1883. u Šimrakima na Žumberku, a križevačkim biskupom postao je 1942. godine.
Za povijest Križevaca osobito je važan jer je za njegova biskupovanja obnovljena križevačka grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva, koju je posvetio 31. listopada 1943. Također je zaslužan za uređenje eparhijskog muzeja, knjižnice i arhiva, čime je ostavio znatan trag u očuvanju kulturne i povijesne baštine grada.
Šimrak je imao i izrazito bogatu javnu biografiju. Od 1925. bio je redoviti profesor istočnog bogoslovlja na Katoličkome bogoslovnom fakultetu, djelovao je kao urednik Novina i Narodne politike, a od 1923. do 1941. bio je ravnatelj dnevnika Hrvatska straža. Bavio se osobito poviješću grkokatolika, crkvene unije i Žumberka.
Njegova posljednja životna godina vezana je uz poratne političke progone. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata bio je uhićen; Hrvatska enciklopedija navodi da je potom oslobođen zbog nedostatka dokaza.
Izvor: Šimrak, Janko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 9.8.2026. .

06/08/2026

Na današnji dan 2012. godine na meteorološkoj postaji Križevci izmjerena je temperatura od 38,5 °C, navedena kao apsolutna maksimalna temperatura zabilježena na toj postaji.

Foto: Udruga POINT Križevci