godine kao nastojanje lokalnih aktivista da se postojeće stanje promijeni nabolje. Ulaskom među članice EU, nametnula se potreba za organiziranjem i pokretanjem rada LAG-ova u Republici Hrvatskoj na principima LEADER metode koja se pokazala kao dobar način upravljanja ruralnim razvojem u zemljama Europske unije. Rad LAG-ova definiran je Statutom udruge, a obavlja se u okviru pravnih i strateških odrednica koje je postavilo Ministarstvo poljoprivrede RH. LAG-ovi predstavljaju novi oblik interesnog udruživanja i javno-partnerskog povezivanja gospodarstvenika, jednica lokalne samouprave i nevladinog (civilnog) sektora u upravljanju ruralnim razvojem na određenom području koje predstavlja zaokruženu zemljopisnu mikroregiju, a utemljen je na primjerima dobre prakse razvijenih zemalja EU. Područje LAG-a 5 pripada najjužnijoj hrvatskoj županiji, Dubrovačko–neretvanskoj i obuhvaća otoke Korčulu, Mljet i Lastovo i poluotok Pelješac. Obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave: Blato, Janjinu, Korčulu, Lastovo, Lumbardu, Mljet, Orebić, Smokvicu, Ston, Trpanj i Vela Luku. Na sjeveru LAG 5 graniči sa Splitsko-dalmatinskom županijom te Republikom Bosnom i Hercegovinom, a na jugu s Gradom Dubrovnikom. Aktivnosti LAG-a 5 definirane su lokalnom razvojnom strategijom (LRS). LRS je osnovni plansko-programski postupak i sredstvo za učinkovitije i uspješnije upravljanje ruralnim, i šire, ukupnim lokalnim razvojem.
