21/09/2026
HŽ Cargo je, da se ne lažemo, u velikom problemu
HAKOM je ovih dana službeno objavio izvješće o tržištu željezničkih usluga za drugi kvartal 2026.godine, o čemu je pisao i Lider 14.rujna. Iz izvješća ja vidljivo da je ukupan prijevoz robe željeznicom porastao za 9,2% ali distribucija toga rasta nije pravilna i pokazuje da HŽ Cargo ima ogroman problem, jedan od većih u svom dvadesetogodišnjem vijeku.
Naime, HŽ Cargo je - unatoč ukupnom porastu prevezene robe - zabilježio smanjenje prijevoza za gotovo 3% dok su ostali prijevoznici porasli za 17% (!?). Udio HŽ Carga u ukupnom prijevozu roba željeznicom je na povijesnom minimumu i kreće se, mjereno u prevezenim tonama, jedva nešto više od samo trećine ukupno prevezene robe željeznicom (35,7%). Ilustracije radi ENNA sama obavlja gotovo 2/3 onoga što odveze HŽ Cargo, a samo tri prijevoznika (ENNA, TrainHungary i RCC) zajedno voze više od HŽ Carga.
Iz HAKOMova izješća je potpuno jasno da obrazloženje takvog stanja koje se može čuti (po kojem je problem u zatvorima pruga i slaboj protočnosti) "ne drži vodu". Jer - kako drugi prijevoznici "rastu" iako voze po istim prugama i pod istim zatvorima kao i HŽ Cargo koji je u padu i izgubio je u malo više od godinu dana gotovo 10% transportnog udjela!? Koliko god gurali glavu u pijesak, to je ogroman pad.
Uzme li se u obzir 12 milijuna eura gubitka iz 2025. godine, te daljnje "zidanje" gubitka u tekućoj godini od 1 mil.eur mjesečno, te doda li se tome gubitak Cargova ovisnog društva OV d.o.o. od preko 1,5 mil.eur, može se prilično jednostavno zaključiti da je HŽ Cargo u velikom, ili preciznije - ogromnom problemu. On se za sada ne manifestira kroz problem s isplatom plaće, ali - naglasak ja na "za sada". Jer, svakome tko ne prodaje maglu i stalo mu je do HŽ Carga i u budućnosti, jer živi od rada u HŽ Cargu, nije lagodna pomisao na to što će biti iduće godine, kad gubitak napravljen u samo dvije godine (2024. i 2025.) bude preko 25 milijuna eura i debelo premaši vrijednost temeljnog kapitala (temeljni kapital 22,7 milijuna eura).
HŽ Cargo je u proteklih desetak godina saniran dva p**a. Svaku sanaciju je morala odobriti i Europska komisija i svaka je sanacija smanjivala temeljni kapital zbog prodaje nekretnina i vagona. Prilikom zadnje sanacije jasno je rečeno da je to - ZADNJA, što je i logično s obzirom na vrijednost temeljnog kapitala koja se više ne može umanjivati u iznosu vrijednom spomena. A država, sukladno EU regulativi, ne može upumpavati novac u teretnog prijevoznika, ne što ne bi možda htjela nego zato što ne smije zbog propisa EU - jer je to tržište liberalizirano.
Temeljni kapital HŽ Carga do 2012. tj. do dolaska HŽ Vuče vlakova u HŽ Cargo iznosio je oko 70 mijuna eura, a nakon dolaska HŽVV narastao je na približno 222 milijuna eura zbog lokomotiva i nekretnina koje su došle iz HŽVV. U deset godina je temeljni kapital pao zbog prodaje svega što je vrijedilo na 22 milijuna eura tj. na samo 10% vrijednosti od prije desetak godina. Dakle, 90% vrijednosti HŽ Carga je otišlo u vjetar! A do kraja godine gubitak će u potpunosti pojesti i to što je ostalo. Ne treba biti doktor ekonomski znanosti da se ne primjeti da se kuha gadna popara u kojoj je HŽ Cargo glavni sastojak!
Kad se toj "popari" dodaju, u neku ruku prilično nejasna zbivanja, stvari postaju još zanimljivije. Nedavno smo u istom tom Lideru, koji se sada snebiva nad situacijom u HŽ Cargu, čitali kako je "renomirana švicarska" tvrtka za održavanje lokomotiva Wiss&lila otvorila svoju podružnicu u Hrvatskoj (u Rijeci) u prostorima - baš HŽ Carga. I to u jednom od rijetkih prostora koji nisu "prodani" HŽ Infrastrukturi u dosadašnjim sanacijama gubitaka. Na stranu što je "renomirana" Wiss&lilla osnovana tek prije 4 godine upisom u švicarski sudski registar; na stranu i to što s "renomiranom ŠVICARSKOM" tvrtkom, prema dostupnom u švicarskom sudskom registru, nije povezano ni jedno neslavensko ime nego samo slavenska imena (npr.direktor je Nikola Tubić s prebivalištem u Novom Bečaju, Republika Srbija, a i sva druga imena koja se mogu naći u sudskom registru su s istog prostora); nastranu i to što Wiss&lila nema na svojim web-stranicama ni jednu jedinu javnu referencu kome, kao "renomirana" tvrtka, održava lokomotive - ali - nije normalno da u Rijeci lokomotive u vlasništvu HŽ Carga (dakle, one koje čine temeljni kapital!) ne mogu ući u halu HŽ Carga radi servisa jer su u njoj lokomotive drugih prijevoznika. A od Cargovih vozila, kao što se može čuti, moći će ući vectroni koje HŽ Cargo unajmljuje (od koga i preko koga, teško je pouzdano saznati) a koji se plaćaju dnevno po ne manje od 1.500 eur vozili - ne vozili, iako zbog Cargovih organizacijskih slabosti, povremeno stoje po čitav dan!
Oni koji znaju kako je "pao" mađarski cargo parafrazirat će onu staru narodnu uzrečicu "koga su zmije ugrizle, i guštera se boji" i reći "tko je gledao kako mađarski cargo prestaje biti mađarskim, taj se boji i Wiss&lille". A mađarski cargo je, za one koji ne znaju, prestao biti mađarskim baš preko održavanja iako je financijski, nije zgoreg reći, stajao bolje nego sad HŽ Cargo...
Autor: Dalibor Petrović
