06/05/2026
Danas, na Đurđevdan, Kragujevac slavi svoj dan grada! Naime, 6. maja 1818. godine, Knez Miloš na Skupštini narodnih starešina, u manastiru Vraćevšnica, proglasio je Kragujevac za prestoni grad obnovljene moderne Srbije.
Prema prvom popisu iz 1818. Kragujevac je u to vreme imao samo 193 kuće sa 378 poreskih glava (oženjenih muškaraca), da bi već kroz pet godina imao 600 kuća i preko 2.000 stanovnika. Bila je to mala varoš u kojoj su se tek naselile srpske porodice iz okolnih naselja.
Knez Miloš je ubrzo posle proglašenja Kragujevca prestonicom započeo izgradnju rezidencije. Napravio svoj dvorski kompleks kao i opšte-narodni sud. Od tadašnjeg dvorskog kompleksa danas je ostao sačuvan samo Amidžin konak. Ta građevina tipičan je predstavnik balkansko-orijentalnog stila. U današnjem kompleksu Miloševog venca nalazi se Knjaževsko-srpski teatar, Prva gimnazija, Stara crkva i Skupština u kojoj su donošene važne odluke za zemlju.
Kragujevac je po mnogo čemu bio prvi u Srbiji. U gradu na Lepenici nastao je prvi orkestar „Knjaževsko–srpska banda” koji predstavlja početak muzičke umetnosti. Na njenom čelu se nalazio kapelmejstor Josip Šlezinger. Takođe, u Kragujevcu je osnovana i prva gimnazija u Srbiji 1833. godine a kasnije su počele i da se štampaju i prve Novine srpske, čiji je urednik bio Dimitrije Davidović. Prvi Knjaževsko-srpski teatar na čelu sa upravnikom Joakimom Vujićem je otvoren 1835. godine. Iste godine počinje da radi i prva apoteka, a godinu dana kasnije i vojna bolnica. Preteča Visoke škole i Beogradskog univerziteta, Licej, nastao je 1838. godine, a uz njega osnovana je i biblioteka.