Zaječarska inicijativa

Zaječarska inicijativa Zaječarska inicijativa je udruženje građana osnovano 2001. godine. Radimo u Timočkoj krajini.

Znate nas sigurno po Omladinskom centru koji vodimo, po konkursima kroz koje vas podržavamo da menjate svoje zajednice, kao i po našoj Fondaciji Iskorak. Mi verujemo da lokalne zajednice moraju da budu mesta gde svi ljudi imaju realne mogućnosti da vode normalne i ispunjene živote. Upravo zbog toga podržavamo građane da svoje zajednice oblikuju shodno vlastitim potrebama.

Kako to mislite - da se izreka pretvori u ilustraciju?To smo istraživali na trećoj radionici serijala „Priče koje nosimo...
15/07/2026

Kako to mislite - da se izreka pretvori u ilustraciju?

To smo istraživali na trećoj radionici serijala „Priče koje nosimo“ (by Magija istoka ), zajedno sa ilustratorkom, muralistkinjom i autorkom knjige We Tend to Say, Majom Stojanović – ZMAJA . 🐥

Posle priče o njenom kreativnom putu – od ilustracije i murala do knjige koja je na duhovit način oživela izraze koje svakodnevno koristimo - Maja nije dugo zadržala učesnike u ulozi publike.

Ubrzo su olovke bile u rukama, a zadatak jednostavan, ali izazovan: kako nacrtati izreku?

Od dobro poznatih izreka do lokalnih fraza iz istočne Srbije, nastala su potpuno različita, maštovita i vrlo duhovita rešenja. Pokazalo se da je jezik mnogo više od reči - on može biti inspiracija za ilustraciju, dizajn i sasvim novu priču.

Hvala Maji na energiji, otvorenosti i radionici koja nas je podsetila da se najbolje ideje često kriju u jeziku kojim svakodnevno govorimo, a retko ih primećujemo.

📷 Photo: Milan Petrović

Nijedan uspešan brend ne nastaje preko noći.Na drugoj radionici serijala „Priče koje nosimo“ ugostili smo Nikolu Radojči...
14/07/2026

Nijedan uspešan brend ne nastaje preko noći.

Na drugoj radionici serijala „Priče koje nosimo“ ugostili smo Nikolu Radojčića, jednog od osnivača brenda DechkoTzar, koji je sa učesnicima podelio svoj profesionalni put - od prvih grafita i plakata za žurke, preko prvih dizajna za prijatelje, do razvoja kreativne agencije, rada sa velikim klijentima i iskustava iz televizijske produkcije.

Razgovarali smo o profesionalnim i privatnim iskustvima : o tome kako izgleda kada od hobija napraviš posao, kako se gradi odnos sa klijentima, zašto je važno ostati dosledan sebi i kako se kreativni proces menja kada odgovaraš na različite izazove.

Od toga kako pronalazi inspiraciju i organizuje svoj radni dan, pa i do toga koja stolica može da produži (radni) vek kičmenog stuba kolegama. 😊

Hvala Nikoli na izdvojenom vremenu, iskrenosti i svim savetima koje je podelio sa učesnicima.

📷 Photo: Milan Petrović

Ne moraš da odeš daleko da bi pronašao inspiraciju.Ponekad je dovoljno da drugačije pogledaš ono što je oduvek bilo "tu ...
13/07/2026

Ne moraš da odeš daleko da bi pronašao inspiraciju.

Ponekad je dovoljno da drugačije pogledaš ono što je oduvek bilo "tu negde".

Upravo o tome razgovarali smo sa Nikolom Milenovićem - kako nastaje autentičan izraz, zašto je važno ostati dosledan svojoj ideji i kako lokalna priča može postati nešto što će razumeti ljudi mnogo dalje od mesta iz kog dolazimo.

Bilo je reči o procesu, greškama, sumnjama, motivaciji, ali i o tome da uspeh retko dolazi preko noći. Nastaje kroz rad, istraživanje i spremnost da stalno preispituješ ono što stvaraš.

Hvala Nikoli na iskrenosti, inspiraciji i razgovoru sa učesnicima radionice.

📷 (Photo: Milan Petrović )


UPOZNAJ ZAJEČAR: U proteklih mesec dana, podelili smo sa vama neke manje poznate priče o građevinama koje krase naš Zaje...
07/07/2026

UPOZNAJ ZAJEČAR: U proteklih mesec dana, podelili smo sa vama neke manje poznate priče o građevinama koje krase naš Zaječar i koje će se i dalje nalaziti na sajtu www.upoznajzaječar.rs. Sajt smo realizovali sa Zaječarskom inicijativom tokom 2020. godine sa idejom da upoznamo sa bogatom istorijom koju ove građevine kriju naše sugrađane i sugrađanke, ali i turiste koji posećuju naš grad. Ovo je samo delić građevina koje zaslužuju da se o njima piše, te ostaje nada da će neki naredni projekat pružiti mogućnost za dopunu ove istorije koju Zaječar zasigurno zaslužuje. A do tada, kada vas gosti upitaju nešto o istoriji grada, slobodno ih uputite na: www.upoznajzaječar.rs.

UPOZNAJ ZAJEČAR: TURSKA VODENICA (XVIII vek, nekada „Lalovića vodenica“) jedna je od najstarijih građevina u Zaječaru. N...
05/07/2026

UPOZNAJ ZAJEČAR: TURSKA VODENICA (XVIII vek, nekada „Lalovića vodenica“) jedna je od najstarijih građevina u Zaječaru. Nakon odlaska Turaka iz Srbije, bila je u vlasništvu nekog Koste iz Niša. Godine 1838. od njega je otkupljuje Jeremija Zdravković, rodom iz Rgotine. Po podacima iz popisa stanovništva i imovine iz 1863. godine, bila je u vlasništvu braće Nikole i Jovana Lalovića, koji su je nasledili kao očevinu. Nije poznato kada je otkupljena od Jeremije Zdravkovića (ili njegovih naslednika). Između dva svetska rata, pripadala je Jovanovom sinu – Urošu Laloviću.
I pored velike starosti, građena solidno od kamena sa unutrašnjim konstrukcijama od hrastovih greda, dobro održavana od svojih vlasnika, „Turska vodenica“ je sa svoja četiri kamena čitava dva veka mlela žitarice varošanima i seljacima okolnih sela. Po pričanju potomaka porodice Lalović, vodenica je prekidala rad samo kada se, usled jakih mrazova, voda ledila, ili kada su bujice odnosile „Vanjin jaz“ na Crnom Timoku.
Poslednji vlasnik „Turske vodenice“ bio je Vanja Lalović, Urošev sin. Poznato je da se nije mnogo brinuo o održavanju svojih vodenica, i živeo je kao rentijer od novca dobijenog za njihov zakup. U toku Drugog svetskog rata, stavio se u službu okupatoru i bio pripadnik četničke organizacije Draže Mihailovića. Zbog toga mu je nakon oslobođenja zemlje 1945. suđeno u odsustvu. Njegova nepokretna imovina je konfiskovana, a vodenica je bila ustupljena preduzeću „Žitopromet“.
Radnički savet „Žitoprometa“ je 31. oktobra 1954. godine preneo vlasništvo Gradskom muzeju u Zaječaru. Na zahtev Muzeja, Zavod za zaštitu spomenika kulture 1959. godine doneo je rešenje kojim se vodenica stavlja pod zaštitu države, uz obavezu muzeja da izvrši konzervaciju objekta. Usled nedostatka sredstava, vodenica je ustupljena Ugostiteljskom preduzeću „Srbija“, uz obavezu da zgradu popravi. Nakon izvršene obnove i adaptacije, u njoj je otvoren ugostiteljsko-turistički restoran „Vodenica“.
Od tada, restoran je bio iznajmljivan i drugim ugostiteljima, a nova adaptacija izvršena je 2012. godine. Restoran je iz nepoznatih razloga prestao sa radom 2015. godine.
https://upoznajzajecar.rs/lokacije/turska-vodenica-xviii-vek-9

UPOZNAJ ZAJEČAR: ZGRADA OSNOVNE ŠKOLE „DESANKA MAKSIMOVIĆ“ (1904). Jedna od najimpresivnijih školskih građevina sa počet...
05/07/2026

UPOZNAJ ZAJEČAR: ZGRADA OSNOVNE ŠKOLE „DESANKA MAKSIMOVIĆ“ (1904). Jedna od najimpresivnijih školskih građevina sa početka XX veka, u njoj su se ovim redosledom nalazile sledeće škole: 1904–1953 Muška osnovna škola, kasnije Osnovna škola broj 1; 1953–1993 OŠ „Milenko Brković Crni“ koja 1993. godine postaje OŠ „Desanka Maksimović“.
Srpsko-turski ratovi 1876-1878. godine naneli su veliku štetu Timočkoj Krajini, a posebno Zaječaru i okolini. Od 32 škole u Srbiji, na području Zaječara zapaljene su i srušene školske zgrade u 13 sela, dok su pripremljeni materijal za izgradnju nove škole u Zaječaru (na mestu gde je danas OŠ „Desanka Maksimović“) Turci zapalili i razneli po Kraljevici. Zbog svega toga, bilo je potrebno malo više od dve decenije da se ponovo prikupe sredstva za izgradnju nove, impresivne zgrade za osnovnu mušku školu, koja je svečano useljena 1904. godine, a u kojoj se danas nalazi OŠ „Desanka Maksimović“.
Istoriju ove škole pre II svetskog rata tek treba napisati, a od zanimljivih činjenica iz njene prošlosti je i ta da se u njenoj sali u jednom periodu održavala i nastava slikarske sekcije Društva za negovanje umetnosti (1919-23) kojeg je osnovao Stevan Stanković, profesor Gimnazije, uz podršku brojnih kolega profesora i drugih viđenijih građana Zaječara. Ovo vrlo aktivno društvo imalo je, pored slikarske, i muzičku i foto-sekciju. Društvo je vrlo brzo preraslo u četvorogodišnju Slikarsku školu (1923-29), jedinu takvu van Beograda. Takođe, prvo zabavište u Zaječaru bilo je osnovano 12. decembra 1928. godine, i ono se od 1929. godine nalazilo u sastavu osnovne škole sa dečacima i devojčicama uzrasta od 5 do 7 godina. Nakon rata, zabavište je radilo u sastavu škole „Milenko Brković – Crni“ sa dva do tri odeljenja.
SAZNAJ VIŠE: https://upoznajzajecar.rs/lokacije/zgrada-osnovne-skole-desanka-maksimovic-1904-19

UPOZNAJ  ZAJEČAR: ZGRADA POZORIŠTA „ZORAN RADMILOVIĆ“ (1904). Zgrada pozorišta, sagrađena kao Esnafski dom 1904. godine,...
05/07/2026

UPOZNAJ ZAJEČAR: ZGRADA POZORIŠTA „ZORAN RADMILOVIĆ“ (1904). Zgrada pozorišta, sagrađena kao Esnafski dom 1904. godine, bila je jedna od najlepših i najimpresivnijih u tadašnjoj Moravskoj banovini, i u njoj su se redovno održavale sve najvažnije proslave, svetkovine i balovi. U susednoj zgradi koja je bila deo ovog kompleksa zgrada, 1906. godine otpočela sa radom dvogodišnja privatna ženska gimnazija koja je 1908. prerasla u četvorogodišnju, a 1910. godine u šestorazrednu školu. Vodila se na ime Milutina Stanojevića i izdržavana je od priloga đačkih roditelja i školarine. Ova zgrada je u borbama za oslobođenje Zaječara 1944. godine bila znatno oštećena, pa je posle rata obnovljena i dograđena. Od 1947. godine u obnovljenu zgradu Esnafskog doma useljeno je novoosnovano Okružno narodno pozorište i zgrada od tada nije menjala namenu.
SAZNAJ VIŠE: https://upoznajzajecar.rs/lokacije/zgrada-pozorista-zoran-radmilovic-1904-8

UPOZNAJ ZAJEČAR: ZGRADA OSNOVNOG SUDA (1907). Ugledni srpski arhitekta Petar Popović projektovao je zgradu Okružnog nače...
05/07/2026

UPOZNAJ ZAJEČAR: ZGRADA OSNOVNOG SUDA (1907). Ugledni srpski arhitekta Petar Popović projektovao je zgradu Okružnog načelstva (kasnije Županije) u sklopu najstrožeg gradskog centra. Radove je izvodio preduzimač A. Veljković, pod nadzorom okružnog inženjera Stevana Burmazovića. Zgrada pripada vrsti kulturnih dobara građanske arhitekture, kao objekat javne namene.
Ispred nekadašnjeg Načelstva nalazila se i spomen-česma podignuta u čast palim ratnicima u krvavim ratovima 1833, 1876-78. i 1885. godine, koja je uklonjena nakon Drugog svetskog rata. U sklopu preuređenja trga 1990ih, česma je ponovo podignuta ispred hotela „Srbija“ i relocirana 2019. godine na sadašnju lokaciju bliže zgradi suda.
Ispred zgrade Načelstva u prvoj polovini XX veka nalazila se i glavna gradska pijaca, tzv. ženska pijaca, na glavnom gradskom trgu.
Sama zgrada građena je kao slobodan objekat simetričan u osnovi i sa simetričnom kompozicijom glavne fasade, orijentisan prema centralnom gradskom trgu. Fasadna plastika ima sve karakteristike bogatog eklektičkog renesansa, dok unutrašnjost zgrade odlikuju čista funkcionalna rešenja.
Kao gradski javni objekat sa monumentalnim obeležjem, koji ima određene stilske karakteristike značajne za jedan period arhitekture na početku XX veka, zgrada je značajna i za materijalni razvoj Zaječara kao grada, te se nalazi pod zaštitom države.
U periodu od 1967. do 1975. godine u zgradi su se nalazile i kancelarije Istorijskog arhiva "Timočka krajina" Zaječar, koji je u ovom periodu za smeštaj arhivske građe dobio na korišćenje prostorije bivše pešadijske kasarne.
SAZNAJ VIŠE: https://upoznajzajecar.rs/lokacije/zgrada-osnovnog-suda-1907-32

UPOZNAJ ZAJEČAR: HIDROCENTRALA GAMZIGRAD (1909). Zahvaljujući Tomi Miloševiću i njegovoj kompaniji "Uroš Milošević & sin...
05/07/2026

UPOZNAJ ZAJEČAR: HIDROCENTRALA GAMZIGRAD (1909). Zahvaljujući Tomi Miloševiću i njegovoj kompaniji "Uroš Milošević & sinovi" Zaječar je struju i gradsko osvetljenje dobio 1909. godine, znatno pre mnogih evropskih prestonica.
Ideja za podizanje hidrocentrale rodila se 1902. kada je njenu lokaciju predložio prof. Đorđe Stanojević (Negotinac, naučnik zaslužan za uvođenje prvog električnog sistema i izgradnju malih hidrocentrala u Srbiji). Nakon njegovog izlaganja na zboru u Zaječaru o značaju električne energije, osnovano je Zaječarsko električno društvo kojim su rukovodili Toma Milošević i Jeremija Savić, tadašnji predsednik opštine. Društvo se vrlo brzo ugasilo usled nesporazuma među osnivačima i spora oko dobijanja koncesije za korišćenje voda Timoka, koju je na kraju dobila Miloševićeva porodična firma na osnovu Zakona o povlastici za izgradnju fabrike zejtina. Povlasticu su dobili tek 1906. godine i to na 10 godina.
Toma Milošević (1862-1919) je bio najstariji od trojice sinova Uroša Miloševića (1935-1910), poznatog trgovca iz Vražogrnca. Završio je veterinu u Švajcarskoj i do 1895. g. radio je kao okružni marveni lekar u Zaječaru kada je, usled bolesti oca, preuzeo vođenje firme. Bio je jedan od radikalskih prvaka u Zaječaru i narodni poslanik. Kao imućan čovek, uz to obrazovan i poznavalac zapadnoevropskih privrednih dostignuća, kulture i jezika, uložio je osim kapitala i mnogo energije, ličnog i političkog ugleda oko podizanja električne centrale i elektrifikacije Zaječara i okolnih sela. Naime, elektrifikacija Srbije započela je podizanjem prve centrale u Beogradu 1893. godine i Zaječar je sledio nekolicinu gradova – Valjevo, Užice, Leskovac i Niš – koji su dobili struju početkom XX veka, pre mnogih evropskih prestonica.
Miloševići su odlučili da sagrade dve hidrocentrale – u Gamzigradskoj banji i kod svog mlina „Kostolac“. Sve poslove projektovanja, izrade i montaže mašina poverili su firmi Ganc & Co. iz Budimpešte. Radovi su počeli 1. marta 1908. godine i završeni su u potpunosti 1. novembra 1909. godine kada su centrale i zvanično počele sa radom.
SAZNAJ VIŠE: https://upoznajzajecar.rs/lokacije/hidrocentrala-gamzigrad-1909-28

UPOZNAJ ZAJEČAR: ZGRADA OPŠTINE ZAJEČAR (1923). Izgradnja zgrade opštine započeta je 1909. godine, ali je prekinuta poče...
05/07/2026

UPOZNAJ ZAJEČAR: ZGRADA OPŠTINE ZAJEČAR (1923). Izgradnja zgrade opštine započeta je 1909. godine, ali je prekinuta početkom Prvog svetskog rata. Završena je 1923. godine za vreme mandata preduzimljivog predsednika opštine Milana Miljkovića, i zamenila dotadašnje neugledne baštovanske prodavnice koje su se tu nalazile. Objekat je do današnjih dana pretrpeo samo neznatne izmene u prizemlju u kome su se nekada nalazili različiti trgovački objekti (apoteka, trgovačke radnje), dok se na spratu nalaze kancelarije i velika sala za zasedanja opštinske skupštine. Zgrada je 1985. godine proglašena za nepokretno kulturno dobro.
SAZNAJ VIŠE: https://upoznajzajecar.rs/lokacije/zgrada-opstine-zajecar-1923-34

Address

7. Septembar 2
Zajecar
19000

Opening Hours

Monday 09:00 - 17:00
Tuesday 09:00 - 17:00
Wednesday 09:00 - 17:00
Thursday 09:00 - 17:00
Friday 09:00 - 17:00

Telephone

+381 (0)19 440 225

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Zaječarska inicijativa posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Zaječarska inicijativa:

Shortcuts

Share