CEKOR

CEKOR CEKOR
www.cekor.org
Centar za ekologiju i održivi razvoj - CEKOR, je nezavisna nevladina organizacija osnovana u Beogradu decembra 1999. godine Od aprila 2011.

godine od strane grupe akademskih građana – entuzijasta u pogledu rešavanja problema zaštite životne sredine i potencijala za održivi razvoj u Srbiji. godine CEKOR ima sedište u Subotici.
Članstvo i umrežavanja u CEE i SEE regionu: CEE Bankwatch Network www.bankwatch.org, , GENET http://www.genet-info.org, Bells pokret, Natura 2000 u Srbiji, INFORSE Europe http://www.inforse.org , SEE.NET -South East Europe Network for Energy and Transport
Ciljevi
osnaživanje za i promovisanje učešća javnosti i transparentnosti u donošenju odluka u oblasti zaštite životne sredine (Arhuske konvencije, ESPO konvencije)
podizanje svesti javnosti o zaštiti životne sredine i održivom razvoju
promovisanje održive energetike i održivog saobraćaja
Zaštita i očuvanje biodiverziteta
Vizija
Socijalno i ekonomski pravedno društvo sa jednakim mogućnostima za sve građane, uz očuvanu životnu sredinu i prirodne resurse za buduće generacije. održivi razvoj je koncept koji traži očuvanje životne sredine, solidarnost, pristojan životni standard, očuvanje resursa za buduće generacije i ekonomske aktivnosti u granicama kapaciteta naše planete
Šta sve CEKOR radi? Bavimo se zagovaranjem, lobiranjem, pomažemo lokalnim zajednicama, radimo na raznim strategijama na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, izdali smo brojne publikacije na srpskom i engleskom jeziku. Ciljne grupe sa kojima sarađujemo, radimo i na koje delujemo su:
Donosioci odluka na svim nivoima
Akademski radnici, eksperti
Međunarodne finansijske institucije
Ekološke i druge nevladine organizacije
Sindikati, ženske grupe, grupe mladih
Građani, lokalne zajednice
Oblasti kojima se bavimo:
Obnovljive energije i energetska efikasnost, održivi transport, pitanja u vezi sa erozijom tla i vodama, pitanja u vezi otpada, zakonodavstvo, održivi razvoj, izrada politike zaštite životne sredine, makroekonomska kretanja i uticaji globalizacije na ekološke i socijalne probleme
Šta izdvaja CEKOR od ostalih ekoloških nevladinih organizacija u Srbiji? Mi smo pod broj 1. tzv. “watchdog” organizacija, jer u okviru međunarodne mreže za istočnu evropu CEE Bankwatch Network čiji smo punopravni član, radimo na monotoringu međunarodnih finansijskih institucija, WB (Svetske banke), EBRD (Evropske banke za obnovu i razvoj) i EIB (Evropske investicione banke), sa kojima imamo stalan dijalog, kako bi se izmenjale ili stopirale njihove politike i projekti sa destruktivnim delovanjem na životnu sredinu i društvo, kao i da promovišemo alternativna rešenja. CEKOR kao predstavnik CEE Bankwatch Network-a u Srbiji, je od 2004. godine, radio između ostalih, na sledećim projektima međunarodnih finansijskih institucija:
Rekonstrukcija Mosta Gazela u Beogradu, problemi sa raseljavanjem naselja
Most na Savi u Beogradu, socijalni uticaji i nalaženje rešenja za raseljavanja
Projekat rekonstrukcije prečistača u Subotici, ekološka i socijalna pitanja
Projekat EBRD-a za Fresh & Co u Subotici, socijalna pitanja
Projekat ulaganja u proširenje Kolubarskog ugljenog basena, ekološka i socijalna pitanja
Pod brojem 2. treba spomenuti i da smo jedna od tri organizacije u Srbiji koja je odabrana da učestvuje u projektu Evropske komisije “Forum za zaštitu životne sredine” –Environment Forum, koji predstavlja platformu programskog dijaloga između EC (evropske komisije), vlada u jugoistočnoj Evropi i nevladinih ekoloških organizacija iz regiona. Taj forum će imati savetodavnu ulogu za transportnu zajednicu, nadamo se i energetsku zajednicu, i učestvovaće u RENA Procesu (To je proces između EC i vlada u regionu, vezan za pitanja zaštite životne sredine.(proces uvođenja ekološke politike u sve postojeće politike, kao što je na primer uvedena politika za rodnu ravnopravnost.) Lokalni nivo - Subotica
Na lokalnom nivou, u Subotici, uključeni smo u izradu Strategije lokalnog održivog razvoja. Takođe ćemo se sa opštinom zalagati za izradu planova energetske štednje i energetske efikasnosti, te za veću iskorištenost obnovljivih izvora energije u opštini.
Članovi smo tima za reviziju LEAP-a, te i tu pomažemo da se ovaj novi plan donese u skladu sa odživim principima i u što širim konsultacijama sa civilnim sektorom.
2009 godine smo sprovodili projekat (REC Srbija) Pruge i bicikle za održivi saobraćaj u Subotici, gde smo pokušali da ukažemo na mogućnosti poboljšanja saobraćajne politike u gradu sa aspekta zaštite zdravlja građana, zaštite od buke i zagađujućih čestica, te da promovišemo zdravije i jeftinije vidove javnog prevoza. 2010 godine smo sproveli projekat javnog zagovaranja (BCIF) za donošenje boljih mehanizama za učešće javnosti u odlučivanju u pitanjima životne sredine u opštini.
2011 godine smo započeli sprovođenje projekta “ Ka zajednicama koje recikliraju u Osječko-baranjskoj županiji i Severno- bačkom okrugu” koji nam je odobren od EU u okviru IPA prekograničnog programa Hrvatska-Srbija 2007-2013. U okviru ovog projekta koji za srpsku stranu vredi 116.017,53 EUR ćemo se baviti razvojem održivijeg sistema za upravljanje otpadom putem razmene iskustava i međusobne saradnje, kako međusektorske: komunalna preduzeća, privatne firme, vlasti i nevladine organizacije, tako i prekogranične. Akcija obuhvata i pilot projekat-postavljanje eko-tačaka- nadstrešnica sa kontejnerima ya selektivno razvrstavanje otpada gde će biti obezbeđeno sakupljanje otpada vrata od vrata za 600 građana u Subotici i 1000 građana u Osijeku . Naši partneri su Zelena Akcija iz Zagreba i Zeleni Osijek iz Osijeka. CEKOR i IPA programiranje
Od februara 2011 CEKOR je zvanični partner kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije, gde predstavlja vodećeg člana konzorcijuma SEKO životna sredina i energetika, uz partnere Ambasadori životne sredine iz Beograda i Protecte iz Niša. U okviru rada SEKO CEKOR će sa članicama konzorcijuma da održi krajem oktobra-početkom novembra trening za NVO-e o programiranju IPA i druge međunarodne pomoći kao i da tom prilikom obezbedi povećanje znanja i podeli vodiča za NVO-e- VODIČ za organizacije građanskog društva: Govorimo o “IPA” – Osnovni pojmovi i mogućnosti učešća. Još jedno partnerstvo
CEKOR je takođe partnerska organizacija u projektu „Inclusion of Civil Society Organizations in climate and energy policy making, implementation and monitoring at local level” u kojem je nosilac CeSID (Centar za slobodne izbore i demokratiju), dok su partneri još na projektu opština Kula i Vrbas, uz saradnike: Regionalna razvojna agencija Bačka, Regionalna razvojna agencija SREM i Vojvodina CESS. Osnovni cilj projekta je izrada energetskih strategija (planova) po modelu koji propisuje Pakt gradonačelnika putem veće participacije javnosti u izradi strategija i izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva u AP Vojvodini i Srbiji, koje učestvuju u donošenju različitih razvojnih politika, te koje imaju uticaj na životnu sredinu, a naročito na razvoj lokalnih energetskih planova. Operativna pitanja
Strаteški plаn Udruženjа radi se nа 3 godine sа аžurirаnjem nа godišnjem nivou (dаkle strаtegijа je živ dokument). Nаcrt strаtegije vrši osoblje i Izvršni odborа, а strаtegijа se usvaja od strаne Generаlne skupštine. Strаtegijа nаvodi ključne prаvce i ciljeve, što prate glаvne linije аktivnosti. To predstаvljа osnovu zа godišnje plаnove CEKOR-a. U procesu rаzvoja strаtegije, CEKOR vrši procenu prošlih dostignućа i rezultаta, аnаlizirа trenutnu situаciju i procenjuje nаjverovаtnije scenаrije zа rаzvoj u oblаstimа obuhvаćenim u nаredne tri godine. Nа osnovu togа, odlučiuje o strаteškim prioritetima i metodama funkcionisаnjа. Strаtegijа obuhvаtа oblаsti delovanja i opšti rаzvoj orgаnizаcije. KONTAKT
Centar za ekologiju i održivi razvoj, Korzo 15/13, 24000 Subotica, Tel/Fax: 024523191
Nataša Đereg, [email protected]
Zvezdan Kalmar, koordinator za CEE Bankwatch Network, [email protected]

protivimo se novom zakonu!
02/09/2026

protivimo se novom zakonu!

CEKOR učestvuje u radu Radne grupe Ministarstva zaštite životne sredine za izradu Programa zaštite zemljišta Republike S...
31/08/2026

CEKOR učestvuje u radu Radne grupe Ministarstva zaštite životne sredine za izradu Programa zaštite zemljišta Republike Srbije za period 2026–2032. godine sa Akcionim planom. Potreba da se u kratkom roku stručno analiziraju radne verzije Programa i aktivno doprinese njihovom unapređenju bila je osnov za realizaciju projekta „Civilno društvo za bolji Program zaštite zemljišta“.
Projekat „Civilno društvo za bolji Program zaštite zemljišta“, sproveo je Centar za ekologiju i održivi razvoj, u okviru programa „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“, koji podržava Evropska unija, a sprovode Beogradska otvorena škola i partneri.

U okviru projekta pružena je stručna podrška učešću CEKOR-a u procesu izrade Programa: analizirane su radne verzije dokumenta, pripremljeni i dostavljeni komentari i predlozi za unapređenje ciljeva i mera zaštite zemljišta, uz poseban fokus na sprečavanje degradacije, zaštitu poljoprivrednog zemljišta, eroziju, sanaciju kontaminiranih lokacija i jačanje otpornosti zemljišta na klimatske promene.
Rezultati rada do sada su predstavljeni u izveštaju Zaštita zemljišta u Srbiji. Učešće CEKOR-a u Radnoj grupi i rad na Programu i Akcionom planu se nastavljaju, a očekuje se da će Program zaštite zemljišta Republike Srbije za period 2026–2032. godine biti upućen na javnu raspravu do kraja 2026. godine.

03/08/2026
Zašto su nam potrebna pravedna globalna poreska pravila?Kada multinacionalne kompanije prebacuju profit u zemlje sa nisk...
28/07/2026

Zašto su nam potrebna pravedna globalna poreska pravila?

Kada multinacionalne kompanije prebacuju profit u zemlje sa niskim porezima, gubimo sredstva namenjena obrazovanju, zdravstvu, zaštiti životne sredine i lokalnom razvoju. CEKOR podržava transparentna i pravedna međunarodna poreska pravila. Pratite i vi učešće Srbije u pregovorima pod okriljem Ujedinjenih nacija.

28/07/2026

🌳 What’s the point of trees in cities? 5 degrees of difference.
Those 5 degrees can make the difference between a dangerous heatwave & a nice summer’s day.

☘️ Restoring (& conserving) nature is an essential step to make our cities livable for the next heat records that are scientists say will come.

🌱 Green spaces provide much needed cool areas & are essential for biodiversity, especially in densely populated cities. They are a safe haven for insects, birds & other small animals.

🙏 In 2024 the Nature Restoration Law, was approved in a vote in the European Parliament.
It sets legally binding targets to restore 20% of the EU’s degraded land and sea ecosystems by 2030 and all ecosystems by 2050.

Now we need to implement it in all member countries.

Srbija je prihvatila Seviljsku obavezu (Sevilla Commitment), kojom su države potvrdile značaj pravednijih poreskih siste...
24/07/2026

Srbija je prihvatila Seviljsku obavezu (Sevilla Commitment), kojom su države potvrdile značaj pravednijih poreskih sistema, jačanja domaćih javnih prihoda i međunarodne saradnje u borbi protiv utaje poreza i nezakonitih finansijskih tokova. Ostaje izazov da se ova načela dosledno primene i u nacionalnim politikama.

, , , , , ,
, , ,

24/07/2026

Vesna Terzić govori o socijalnim problemima u Velikim Crljenima zbog kopova uglja/raseljavanja na nasoj konferenciji u junu : Ekoloska pravda u zelenoj tranziciji Srbije, ,

Na konferenciji  CEKOR-a o ekološkoj pravdi održanoj u Beogradu 19. Juna 2026 u Evropskoj kući poručeno: Zelena tranzici...
17/07/2026

Na konferenciji CEKOR-a o ekološkoj pravdi održanoj u Beogradu 19. Juna 2026 u Evropskoj kući poručeno: Zelena tranzicija mora biti pravedna za građane, privredu i prirodu
Kako uskladiti zaštitu životne sredine, ekonomski razvoj i interese građana bila je centralna tema konferencije „Ekološka pravda u zelenoj tranziciji Srbije“, održane u organizaciji Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 27. Učesnici su iz različitih uglova ukazali da zelena tranzicija ne može biti održiva ukoliko se odluke donose bez transparentnosti, stručnih analiza i učešća građana.
Profesor Ratko Ristić govorio je o posledicama intenziviranja rudarskih aktivnosti u Srbiji u kontekstu evropske zelene tranzicije. U izlaganju je upozorio na moguće dugoročne posledice po prirodne resurse, poljoprivredno zemljište, vodne resurse i lokalne zajednice, posebno u područjima planirane eksploatacije litijuma, bakra i zlata. Posebno je ukazao na potrebu da se razvojna politika države zasniva na zaštiti javnog interesa, uz puno poštovanje ustavnih i zakonskih procedura i otvorenu javnu raspravu o projektima koji imaju dugoročne posledice po društvo.
Ekonomista prof. dr Radmilo Pešić predstavio je ekonomsku dimenziju degradacije životne sredine, naglašavajući da najveće troškove zagađenja na kraju snose građani i buduće generacije. Pored direktnih troškova po zdravlje stanovništva, ukazao je na gubitke u poljoprivredi, turizmu, vrednosti imovine i ukupnoj konkurentnosti privrede. Kao važan alat za donošenje razvojnih odluka izdvojio je vrednovanje ekosistemskih usluga i primenu pokazatelja koji bi, uz bruto domaći proizvod, merili i očuvanost prirodnog kapitala.
Iz ugla zaposlenih, Čedanka Andrić iz sindikata „Nezavisnost“ govorila je o konceptu pravedne tranzicije. Istaknuto je da prelazak ka zelenoj ekonomiji mora podrazumevati očuvanje dostojanstvenog rada, blagovremenu prekvalifikaciju radnika, snažan socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Sindikat je upozorio da bez transparentnih planova, jasnih izvora finansiranja i uključivanja lokalnih zajednica postoji rizik da zelena tranzicija produbi socijalne i regionalne nejednakosti.
Predstavnica lokalne zajednice Vesna Terzić govorila je o iskustvima meštana Velikog Crljenja, ukazujući da se, uprkos postojanju planova za raseljavanje stanovništva, godinama ne preduzimaju konkretni koraci za njihovu realizaciju. Istovremeno je upozorila na zabrinjavajuće zdravstvene posledice života u neposrednoj blizini energetskih postrojenja, navodeći da veliki broj građana oboleva od malignih bolesti i da lokalno stanovništvo očekuje sistemski odgovor institucija.
Energetski stručnjak Aleksandar Kovačević govorio je o izazovima energetske tranzicije Srbije, naglašavajući da zemlja već danas raspolaže nedovoljnim količinama energije za održiv privredni razvoj i da postojeći elektroenergetski sistem zahteva duboku modernizaciju. U tom kontekstu ukazao je i da za realizaciju projekta Jadar, jednostavno nema dovoljno električne energije. Njegovo izlaganje bilo je zasnovano na analizi razvoja energetskog sistema Srbije i potrebi da energetska tranzicija bude planirana tako da obezbedi dugoročnu sigurnost snabdevanja i podrži ekonomski razvoj.
Advokat Luka Đorđević ukazao je na ozbiljne pravne i ustavnopravne dileme koje proizlaze iz važećeg Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima. Posebnu pažnju posvetio je odredbama koje omogućavaju eksproprijaciju nepokretnosti radi istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina od posebnog značaja, uključujući litijum i bor, kao i institutu zakonske službenosti, kojim se omogućava pristup privatnom zemljištu radi sprovođenja geoloških istraživanja. Prema njegovoj oceni, ovakva zakonska rešenja otvaraju važna pitanja zaštite prava svojine i neusklađenosti sa ustavnim principima.
Značajan deo konferencije bio je posvećen i uticaju zagađenja na zdravlje stanovništva. Dr Branislava Matić-Savićević predstavila je podatke i iskustva iz Bora, ukazujući na posledice dugotrajne izloženosti zagađenju po zdravlje građana. Nataša Gligorijević govorila je o ciljevima održivog razvoja i značaju njihovog praćenja u Srbiji, dok je Zlata Đorđević ukazala na potrebu transparentnosti, odgovornosti, nadzoru i učešću javnosti u procesima odlučivanja velikih infrastrukturnih projekata.
U toku diskusije ukazano je na to da proces evropskih integracija Srbije nije formalno uslovljen razvojem rudarskih projekata, zbog čega je naglašena potreba da se u javnosti jasno razdvoje evropski pristupni kriterijumi od političkih i investicionih odluka koje donose domaće institucije.
Ovaj tekst je pripremio Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) u okviru projekta „Serbian FfD4 Campaign”, koji je podržan kroz evropski projekat „Connecting the Dots”, koordinisan od strane organizacije EURODAD i finansiran od strane Evropske unije u okviru programa DEAR (Obrazovanje o razvoju i podizanje svesti). Za sadržaj ove objave isključivo je odgovoran CEKOR.

Address

Korzo 15/13
Subotica
24000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when CEKOR posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share