28/04/2026
Požarevac i eko-taksa: veliki novac, ograničeni efekti
U periodu 2022–2024. fond za zaštitu životne sredine raspolagao je sa više od 1,4 milijarde dinara, ali skoro 490 miliona nije iskorišćeno kako je planirano. Najslabija realizacija bila je 2022. (56%) i 2023. (61%), dok je tek 2024. dostignuto 93% – ali uz znatno manji budžet.
Veliki projekti kasne. Sanacija deponije „Jeremino polje“ pokrenuta je tek 2024, iako je planirana ranije, a završetak se ponovo pomera. Pošumljavanje – iako ključno za borbu protiv zagađenja – u 2022. i 2023. nije realizovano uopšte (0%). Mere energetske efikasnosti i toplifikacije postoje na papiru, ali sa slabim rezultatima, uprkos tome što mnoga domaćinstva i dalje koriste loša čvrsta goriva.
Istovremeno, novac se dominantno troši na saniranje posledica: divlje deponije, ambrozija i hitne intervencije. Preventivne i dugoročne mere, poput sadnje drveća, energetske sanacije i razvoja infrastrukture, ostaju u drugom planu.
📊 Kompletna analiza ekološke takse dostupna je na sledećem linku: https://drive.google.com/file/d/1j5UZHhuF__oWA2L69YdzQhiLb6RL722Y/view
Projekat „Eko taksa pod lupom građana“, sprovode Inicijativa Braničevo i Centar za razvoj Pomoravlja (CRP) u okviru projekta EU resurs centra za civilno društvo u Srbiji koji realizuje Beogradska otvorena škola, a podržava Delegacija Evropske unije u Srbiji. Za njegovu sadržinu odgovorani su isključivo UG Inicijativa Braničevo i Centar za razvoj Pomoravlja i ona ne odražava nužno stavove Evropske unije.
Požarevac i eko-taksa: Veliki budžet, ograničeni efekti U trogodišnjem periodu fond je raspolagao ukupno planiranim sredstvima od više od 1,4 milijarde dinara, uz značajne oscilacije između predviđenih i ostvarenih iznosa. Eko-taksa, odnosno naknada za zaštitu i unapređenje životne sredin...