Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda

Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda je legalna, nezavisna, nestranačka i nevladina društvena organizacija, osnovana 1991.godine. godine.

Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda sa centrom u Novom Pazaru je legalna, nezavisna, nestranačka i nevladina društvena organizacija, osnovana 1991. On ima svoje članove i volontere u opštinama: Sjenica, Novi Pazar, Tutin, Priboj, Nova Varoš, Prijepolje. Glavni cilj i zadatak Sandžačkog odbora je razmatranje, zaštita ličnih i kolektivnih ljudskih prava, pružanje pravne pomoći, pokre

tanje inicijative za razmatranje ovih pitanja, davanje preporuka i usmjeravanje pozornosti na istinsko i puno poštovanje individualnih i kolektivnih ljudskih prava, zagarantovanih obavezujućim domaćim i međunarodnim aktima. Sandžački odbor se bavi sistematskim prikupljanjem, obradom i prezentacijom dokumentacije o kršenju osnovnih sloboda i prava čovjeka, kršenju prava nacionalnih manjina na području Republike Srbije, posebno u regionu Sandžaka, kontinuiranim praćenjem stanja ljudskih prava i zaštitom od svih oblika njihovog ugrožavanja i diskriminacije, prikupljanjem podataka o ratnim zločinima i kršenju osnovnih sloboda i prava čovjeka u ratu, pomaganjem izbjeglicama, raseljenim licima i ugroženim građanima u saradnji sa humanitarnim organizacijama. Sandžački odbor razmatra sva pitanja u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom ljudskih prava i sloboda pojedinaca i kolektiviteta. On ima svoje saradnike u svim gradovima u regionu Sandžaka. Svi članovi su volonteri, mahom lica sa višom i visokom stručnom spremom. Rad je javan i u funkciji je afirmisanja ljudskih prava i sloboda. Sandžački odbor nastoji da pomoću dokumentiranih i analitičkih izvještaja, koji se upućuju nadlježnim institucijama država i sredstvima javnog informisanja, domaćim i međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda, doprinese dosljednoj i pravičnoj primjeni međunarodnog i domaćeg krivičnog prava prema odgovornima za diskriminisanje građana na osnovu vjerske, nacionalne ili političke pripadnosti; da argumentiranim podacima i svojim izvještajima neprestano ukazuje državnim i kontrolnim organima na dosljednu potrebu poštovanja i uživanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, da utvrđuje činjenice u vezi kršenja ljudskih prava i sloboda, da doprinosi da zakoni u Republici Srbiji budu u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima ljudskih prava i sloboda, da blagovremeno informira i obrazuje javnost o osnovnim pravima i slobodama čovjeka i načinima da se oni pravno zaštite. Sandžački odbor sarađuje sa brojnim srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu. Sandžački odbor objavio je u okviru svoje edicije “Plava biblioteka” više knjiga, brošura i informatora. Sandžački odbor je objavio i časopis za društvena pitanja “Libertas”. Do sada si izašla četiri broja. U pripremi je dvobroj. Sandžački odbor je nastao u jeku dramatičnog raspada jugoslavenske državne zajednice. Tada je trebalo poduzeti pragmatične korake na planu zaštite ugroženih osnovnih ljudskih prava i sloboda Bošnjaka u Sandžaku, s obzirom da su ta prava i slobode bili drastično narušena. Bilo je to doba krajnje neizvjesnosti, rušenja jednog svijeta i nastanka novog, nepoznatog i prijetećeg, u kome smo se našli, kada su nas u ljeto 1992. okružili topovi i tenkovi sa okolnih brda, spremni da i ovdje “oslobađaju”. Nije bilo lako. Našli smo se u dvostrukoj izolaciji: jednoj koju je svijet, sa uvođenjem sankcija, napravio oko SRJ, i drugoj koju je režim uspostavio prema Bošnjacima i ovom regionu. Sam tok događaja je usmjeravao i diktirao naše aktivnosti. Nastojali smo, shodno našim mogućnostima, kontaktima sa sličnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, da se sazna istina o zbivanjima u Sandžaku, da se bar minimalno zaštite ljudi. Podsjetiću da je to bilo doba sveopšte satanizacije Bošnjaka, otmica, pljački, ubijanja, terora i progona, masovnog iseljavanja Bošnjaka iz Sandžaka. Naše brojne publikacije rječito i dokumentarno svjedoče o tom vremenu.

Članovi Sandžačkog odbora su ljudi sa bogatim iskustvom u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava, edukovani i trenirani za rad u ovim oblastima. Sandžački odbor teži da promoviše ideju multikulturalnosti i ljudskih prava, kao i da pruži zaštitu ugroženim grupama i pojedincima. Aktivisti Sandžačkog dbora pružaju pomoć svim građanima bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, rasnu ili bilo koju drugu pripadnost. Građanima se pruža besplatna pravna pomoć, a u slučajevima torture i drugih oblika teških kršenja ljudskih prava i besplatno zastupanje pred sudovima. Takođe smo organizovali i veliki broj uspješnih tribina, seminara, predavanja, konferencija i okruglih stolova na temu ljudskih prava i položaja manjina u Republici Srbiji. Sve ovo donijelo nam je i zavidnu reputaciju među građanima tako da se broj lica koja nam se obraćaju s povjerenjem iz godine u godinu sve više povećava. Tome je svakako doprinjela i dobra medijska pokrivenost rada Sandžačkog odbora. U budućnosti sebe vidimo kao jaku i respektabilnu organizaciju koja će na pravi način moći da se suoči sa ugrožavanjem osnovnih vrijednosti modernog društva i koja će pružiti punu pravnu zaštitu svim žrtvama kršenja ljudskih kao i manjinskih prava.

9. august – Međunarodni dan autohtonih naroda svijetaOvaj dan posvijećen je svim narodima koji imaju istorijski kontinui...
09/08/2025

9. august – Međunarodni dan autohtonih naroda svijeta

Ovaj dan posvijećen je svim narodima koji imaju istorijski kontinuitet na određenoj teritoriji, prije formiranja savremenih država, i koji su sačuvali svoju posebnu kulturu, jezik i tradiciju. U ovu grupaciju naroda ubrajaju se, između ostalih, i Bošnjaci.

Nažalost, širom svijeta postoje brojni narodi koji se i danas bore za svoja osnovna prava, uprkos tome što su ona priznata različitim međunarodnim poveljama i konvencijama. Među njima su i potlačeni u Palestini, koji već decenijama trpe nepravdu, nasilje i gubitak domova.

Nadamo se da će uskoro nad Palestinom zavladati mir, a da će sloboda i pravda pobijediti zlo, nepravdu i nečovječnost okupatora. Da će se iznad ruševina uzdići život, a iznad tišine odjekivati smijeh slobodnih generacija!🍉❤️

Sandžački odbor za ljudska prava i slobode najoštrije osuđuje jutrošnji nasilni upad grupe maskiranih lica u prostorije ...
29/07/2025

Sandžački odbor za ljudska prava i slobode najoštrije osuđuje jutrošnji nasilni upad grupe maskiranih lica u prostorije Državnog univerziteta u Novom Pazaru, tokom kojeg su studenti fizički napadnuti i izbačeni iz zgrade. Nasilje, prijetnje i zastrašivanje mladih u obrazovnoj ustanovi su neprihvatljivi i duboko zabrinjavajući.

Ovaj incident nastavak je uznemirujuće prakse rukovodstva Univerziteta koji djeluje suprotno interesima studenata i šire zajednice.

Ovim činom narušena je autonomija Univerziteta, dok su građani Sandžaka još jednom svjedočili selektivnoj primjeni zakona.

Pozivamo policiju da bez odlaganja identifikuje počinioce, a Tužilaštvo da pokrene postupke protiv odgovornih i nalogodavaca.

Ovakav vid presije na studente univerziteta u dijelu zemlje gdje su vjećinsko stanovništvo pripadnici nacionalne manjine predstavlja još jedan veći stepen ozbiljnosti.

Studenti imaju pravo da slobodno izraze svoja uvjerenja bez straha od nasilja. Upotreba sile u obrazovnoj ustanovi zahtijeva hitnu istragu i odgovornost svih uključenih.

Zbog kontinuiranih dešavanja i urušavanja integriteta Univerziteta, Sandžački odbor poziva Vladu Republike Srbije da hitno uvede prinudnu upravu na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Sandžački odbor za ljudska prava i Udruženje Svetionik najoštrije osuđuju izvođenje uvredljivih i nacionalističkih pjesa...
24/07/2025

Sandžački odbor za ljudska prava i Udruženje Svetionik najoštrije osuđuju izvođenje uvredljivih i nacionalističkih pjesama tokom državne ceremonije otvaranja autoputa Pakovraće–Požega 23. jula 2025, u prisustvu predsjednika Srbije i drugih najviših funkcionera.

Na ovom događaju izvođene su pjesme koje vrijeđaju islam, muslimane i žene muslimanke, dovodeći u pitanje njihovo dostojanstvo, vjeru i identitet. Odsustvo bilo kakve reakcije prisutnih državnih funkcionera šalje poruku institucionalnog odobravanja govora mržnje i širenja vjerske netrpeljivosti.

Ovakvo ponašanje krši ustavne i međunarodne norme o ravnopravnosti i ljudskim pravima, dodatno produbljujući osjećaj nesigurnosti i isključenosti kod građana bošnjačke i islamske pripadnosti.

Zahtijevamo:
• Hitno izvinjenje predsjednika i ostalih zvaničnika
• Reakciju REM-a zbog emitovanja govora mržnje
• Mjere Ministarstva kulture za zaštitu dostojanstva svih zajednica
• Uključenje Zaštitnika građana i drugih institucija
• Zaštitu državnih događaja od govora koji vrijeđa bilo koju vjeru ili identitet

Poručujemo: Niko nema pravo da vrijeđa vjeru i dostojanstvo drugog. Odgovornost za govor mržnje mora biti jasna i nedvosmislena.

Generalna skupština UN definiše genocid kao djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, neka na...
10/07/2025

Generalna skupština UN definiše genocid kao djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa. Na osnovu presuda Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, utvrđeno je da je u Srebrenici počinjen genocid.

Srebrenica, grad na istoku Bosne i Hercegovine, od 1992. do 1995. bio je enklava pod zaštitom Armije RBiH. Bošnjaci iz okolnih mjesta, bježeći od srpskih napada, utočište su našli upravo tamo. Grad je bio pretrpan izbjeglicama koje su živjele u nehumanim uslovima – bez hrane, sa zagađenom rijekom kao jedinim izvorom vode. Srpske snage su sprečavale dolazak pomoći, a grad svakodnevno granatiran.

Zbog humanitarne krize, Savjet bezbjednosti UN je 1993. donio Rezoluciju kojom se Srebrenica proglašava zaštićenom i demilitariziranom zonom. U Potočarima je uspostavljena baza UN-a, a stanovništvo razoružano i ostavljeno bez zaštite.

U martu 1995. Karadžić izdaje naređenje za eliminaciju Bošnjaka iz enklava. 6. jula počinje ofanziva. Srpske snage ulaze u Srebrenicu 11. jula, a hiljade izbjeglica bježe prema bazi UN-a u Potočarima. Oko 30.000 ljudi ostaje van baze, dok se drugi pokušavaju spasiti bijegom kroz šumu.

UNPROFOR ne reaguje. U hotelu „Fontana” srpska vojska nameće plan – žene i djeca se „evakuišu”, muškarci i dječaci odvode. Odvedeni su bez hrane i vode, a potom ubijeni na više lokacija.

Njihova tijela zakopana su u masovne grobnice, a zatim premeštana u sekundarne, kako bi se prikrili tragovi zločina.

Cvijet Srebrenice jedno je od najvažnijih obilježja genocida u Srebrenici. On nije samo simbol jednog dana, već i cjelok...
09/07/2025

Cvijet Srebrenice jedno je od najvažnijih obilježja genocida u Srebrenici. On nije samo simbol jednog dana, već i cjelokupnog stradanja ljudi tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ovaj simbol nastao je kao isheklana rukotvorina udruženja žena koje su preživjele rat, ali su izgubile svoje najbliže.

Ovo obilježje tragedije i bolnih dana nosi simbole kobnog datuma – 11. jula. Cvijet ima jedanaest bijelih latica koje simbolizuju nevinost, dok je središte cvijeta zelene boje i predstavlja tabut.

Zelena boja u centru cvijeta simbolizuje nadu u pravdu, kao i potrebu za priznanjem, prepoznavanjem i razumijevanjem genocida.

Još jedna od simbolika ovog cvijeta jeste i ponovno ukopavanje žrtava, odnosno premještanje posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica u Potočare, gdje se svake godine nove žrtve dostojanstveno polažu u individualne mezare. Tom prilikom, tabuti budu prekriveni zelenom tkaninom.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST Sandžački odbor za ljudska prava i slobode najoštrije osuđuje navode o policijskoj torturi prema j...
03/07/2025

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Sandžački odbor za ljudska prava i slobode najoštrije osuđuje navode o policijskoj torturi prema jednom mladom građaninu Novog Pazara i zahtijeva hitno pokretanje nezavisne, nepristrasne i efikasne istrage.

Dana 2. jula u medijima je objavljen slučaj mladića B.B. koji je, prema njegovom svjedočenju, prilikom hapšenja bio pretučen u prostorijama policijske uprave.

Ovakvi navodi su izuzetno uznemirujući i zahtijevaju momentalno utvrđivanje svih relevantnih činjenica, individualne i komandne odgovornosti policijskih službenika, kao i postupanje u skladu sa zakonima Republike Srbije.

Podsjećamo da je osnovna dužnost policije da štiti građane, a ne da prema njima primjenjuje silu mimo zakonskih ovlaštenja. Svaka zloupotreba policijskih ovlaštenja predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i mora biti sankcionisana.

Sandžački odbor za ljudska prava i slobode poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležno tužilaštvo i ostale nadležne institucije da hitno reaguju i da, shodno obavezama koje su Ustavom i zakonima Republike Srbije precizirane, preduzmu sve neophodne mjere radi zaštite bezbjednosti građana.

U Novom Pazaru, 3. juli 2025. godine
Sandžački odbor za ljudska prava i slobode

Sjeverin – 32 godine čekanja na pravdu.Navršile su se 32 godine od otmice i ubistva 17 građana Srbije bošnjačke nacional...
22/10/2024

Sjeverin – 32 godine čekanja na pravdu.

Navršile su se 32 godine od otmice i ubistva 17 građana Srbije bošnjačke nacionalnosti iz Sjeverina kod Priboja.

Ispred porodične kuće u Sjeverinu, 21. oktobra 1992. godine, otet je Sabahudin Ćatović.
Sutradan, 22. oktobra, pripadnici jedinice „Osvetnici”, koja je delovala u okviru Vojske Republike Srpske, presreli su autobus užičkog preduzeća „Raketa”, koji je saobraćao na redovnoj liniji Priboj–Rudo–Priboj. Nakon što su legitimisali sve putnike, iz autobusa su izveli 16 građana bošnjačke nacionalnosti, te ih vojnim kamionom odvezli u pravcu Višegrada, gde su ih brutalno pretukli i potom ubili na obali Drine.

Žrtve tog zločina su:
Alija Mandal, Derviš Softić, Esad Džihić, Hajrudin Sajtarević, Idriz Gibović, Medo Hodžić, Medredin Hodžić, Mehmed Šebo, Mevlida Koldžić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Mustafa Bajramović, Ramahudin Ćatović, Ramiz Begović, Sead Pecikoza, Zafer Hadžić.

Za zločin u Sjeverinu, Okružni sud u Beogradu je, u julu 2005. godine, osudio komandanta jedinice „Osvetnici” Milana Lukića i pripadnike te jedinice Olivera Krsmanovića i Dragutina Dragićevića na po 20 godina zatvora, a Đorđa Ševića na 15 godina zatvora.

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo Medredina Hodžića, a ostale žrtve se već 32 godine vode kao nestala lica.

Porodicama žrtava još uvek nije priznat status porodica civilnih žrtava rata.

Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava podsećaju na činjenice o tom zločinu i zahtevaju od institucija aktivnu potragu za žrtvama koje se i dalje vode kao nestale i dodeljivanje statusa civilne žrtve rata.

Predmet: „SJEVERIN” (Milan Lukić i dr.)

Izveštaji:
Pod lupom br. 2, februar 1993. godine
Pod lupom br. 4, maj 1993. godine
Pod lupom br. 22, maj 1996. godine
Digitalna kolekcija: Zločini u Sandžaku devedesetih godina
Prikaz: Teror nad Bošnjacima u Sandžaku tokom devedesetih

Detaljnije o samom predmetu, ovim izveštajima ali i digitalnoj kolekciji možete naći u dokumentu Saopštenja koji se nalaze na link https://san-odbor.org/2024/10/22/saopstenje/



Da li znate koja su prava ugroženih stranaca u Novom Pazaru?Migranti imaju pravo na osnovnu zaštitu, pristup zdravstveno...
17/10/2024

Da li znate koja su prava ugroženih stranaca u Novom Pazaru?

Migranti imaju pravo na osnovnu zaštitu, pristup zdravstvenoj nezi, obrazovanju i pravnoj pomoći. Nažalost, mnoga od ovih prava se ne poštuju u potpunosti. Kao građani, možemo se zalagati za njihovo poštovanje i podržati organizacije koje se bore za prava migranata. Naučimo više o njihovim pravima i uključimo se u borbu za pravednije društvo.

Projekat „Položaj ugroženih stranaca u Novom Pazaru i okolini“ je deo regionalnog projekta pod nazivom „Uključivanje u društvene tokove stranaca na Zapadnom Balkanu – pristup socijalnim i ekonomskim pravima“ (FOSTER) koji sprovodi Beogradski centar za ljudska prava i finansijski podržava Evropska komisija.



Da li znate koja su prava ugroženih stranaca u Novom Pazaru?Migranti imaju pravo na osnovnu zaštitu, pristup zdravstveno...
17/10/2024

Da li znate koja su prava ugroženih stranaca u Novom Pazaru?

Migranti imaju pravo na osnovnu zaštitu, pristup zdravstvenoj nezi, obrazovanju i pravnoj pomoći. Nažalost, mnoga od ovih prava se ne poštuju u potpunosti. Kao građani, možemo se zalagati za njihovo poštovanje i podržati organizacije koje se bore za prava migranata. Naučimo više o njihovim pravima i uključimo se u borbu za pravednije društvo.

Projekat „Položaj ugroženih stranaca u Novom Pazaru i okolini“ je deo regionalnog projekta pod nazivom „Uključivanje u društvene tokove stranaca na Zapadnom Balkanu – pristup socijalnim i ekonomskim pravima“ (FOSTER) koji sprovodi Beogradski centar za ljudska prava i finansijski podržava Evropska komisija.

Na okruglom stolu pod nazivom „Položaj ugroženih stranaca u Novom Pazaru,“ fokusiranom na palestinske izbeglice u našem ...
15/10/2024

Na okruglom stolu pod nazivom „Položaj ugroženih stranaca u Novom Pazaru,“ fokusiranom na palestinske izbeglice u našem gradu, okupili su se predstavnici organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti, medija, kao i obrazovnih i zdravstvenih institucija, kako bi zajednički razgovarali o izazovima i mogućnostima podrške za strance u ranjivom položaju.

Diskusija je naglasila važnost unapređenja socijalne integracije stranaca, uz poseban fokus na obezbeđivanje osnovnih ljudskih prava, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti, stanovanju, tržištu rada i humanitarnoj pomoći. Učesnici su razmatrali konkretne mere koje bi mogle doprineti poboljšanju njihovog položaja. Takođe, jedan od ključnih izazova identifikovan je kao nepoznavanje jezika, što značajno otežava zapošljavanje i društvenu inkluziju.

Zaključci ovog skupa ukazuju na neophodnost jačanja saradnje između lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, obrazovnih i zdravstvenih institucija, kao i medija, kako bi se kreirale zajedničke inicijative koje će dovesti do dugoročnih i održivih promena u položaju stranaca u Srbiji.

Projekat „Položaj ugroženih stranaca u Novom Pazaru i okolini“ deo je regionalne inicijative pod nazivom „Uključivanje stranaca u društvene i ekonomske tokove na Zapadnom Balkanu – pristup socijalnim i ekonomskim pravima“ (FOSTER), koji sprovodi Beogradski centar za ljudska prava, uz finansijsku podršku Evropske komisije.

Address

Ulica 1. Maja 85/a
Novi Pazar
36300

Opening Hours

Monday 10:00 - 16:00
Tuesday 10:00 - 16:00
Wednesday 10:00 - 16:00
Thursday 10:00 - 16:00
Friday 10:00 - 16:00

Telephone

+38120323011

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda:

Share