Za Zdrav Novi Pazar

06/08/2026

Udruženje **Za zdrav Novi Pazar** najoštrije osuđuje neprimjereno ponašanje predstavnika Sektora za gradsko građevinsko zemljište u Direkciji za izgradnju grada Novog Pazara prema novinarki i snimatelju portala A1.

Slobodni i profesionalni mediji imaju ključnu ulogu u demokratskom društvu. Portal A1 je u brojnim situacijama otvorio prostor za teme od javnog interesa i omogućio da se čuje glas građana Novog Pazara, dajući priliku svim stranama da iznesu svoje stavove. Upravo zato smatramo da svaki novinar mora imati pravo da svoj posao obavlja bez vrijeđanja, omalovažavanja i bilo kojeg oblika neprimjerene komunikacije.

Posebno zabrinjava činjenica da se u javnim institucijama i dalje mogu čuti neprimjereni i mizogini komentari koji često ostaju bez jasne osude i odgovornosti. Takav odnos narušava dostojanstvo pojedinca, ugled institucija i povjerenje građana.

Pozivamo nadležne da utvrde odgovornost za ovaj slučaj i upute javno izvinjenje novinarki zbog neprimjerenog ophođenja. Istovremeno pozivamo organizacije koje se bave zaštitom prava žena i slobode medija da se oglase i pruže podršku u zaštiti dostojanstva novinarske profesije.

Kultura dijaloga, međusobno poštovanje i odgovornost nosilaca javnih funkcija moraju biti standard, a ne izuzetak. Ne smijemo dozvoliti da ovakvi postupci postanu prihvatljiva ili uobičajena praksa u našem društvu.

02/06/2026

U trenutku kada su planovi za otvaranje rudnika na Rogozni glasni i jezivo realni, ona nastavlja da živi svojim bogatim životom, nudeći svoju prirodu kao dom brojnim vrstama ptica.
Isto važi i za biljni svijet, Rogozna je zaogrnuta prelijepim šumama stogodišnjih stabala, i biljnim vrstama koje su rijetke.

Ako pogledate pažljivo svaku od ovih slika, jasno možete čuti kako Rogozna zvuči, a to dodatno oživjeti odlaskom na nju, boravkom na njoj i upoznavanjem s njom.

Nevjerovatne prirodne ljepote nalaze se nadomak našeg grada, a mi hrlimo da vidimo prirodu i putujemo dalje...ne upoznavši prvo divlje, netaknute (????!) ljepote svoga kraja.

Uživajte u fotografijama koje je zabilježio Miroslav Milićević

10/05/2026

ISTRAŽITI ROGOZNU? HAJDE!

(Rogozna na mapi Atlasa gnjezdarica)

Današnji dan proveli smo na Rogozni, u društvu našeg prijatelja Miroslava, istražujući kutke ove planine gdje je rijetko ko i boravio, bilježeći njeno skriveno prirodno blago.

CILJ je bio jasan: dokumentovati prisustvo ptica na terenu.

Tokom današnjeg obilaska na Rogozni je zabilježeno preko 30 vrsta ptica. Ono što je najvažnije, svaka vrsta je precizno zabilježena sa tačnim lokacijama. Ovi podaci su od ogromne važnosti jer se prikupljaju u saradnji sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS).

Sve zabilježene vrste biće uvrštene u novi Atlas gnjezdarica Srbije, koji će uskoro ugledati svjetlost dana.

U trenutku kada su planovi za otvaranje rudnika na Rogozni sve glasniji, ovakav naučni rad postaje naša najjača odbrana. Atlas će biti neoboriv dokaz o tome šta sve živi na ovoj planini i šta bismo nepovratno izgubili ako se naruši njena ekološka ravnoteža.

Hvala Miroslavu na sjajnom društvu i stručnom oku, a mi nastavljamo sa borbom za svako krilo i svako gnijezdo na našoj Rogozni.

05/05/2026

Još jedna od zabrinjavajućih poruka koje su nam poslednjih dana stigle. Da li je moguće da im je obezbeđen prilaz preko Kosova?

29/04/2026

Upornost se na kraju uvijek isplati.
Složnost ljudi, njihova borba i neodustajanje su primjer kako u takvom jednom okruženju, u blizinu nesanitarne deponije može nastati jedna lijepa priča...
Zamislite tek šta će se na ovom prelijepom mjestu izroditi kad se ova deponija zvanično sanira i zatvori...

Svaka čast ovim ljudima.

29/04/2026

Juče se javila naša zabrinuta sugrađanka, i obavestila nas o koracima koje preduzima Zlatna reka, kao i to da kontaktiraju vlasnike parcela na Rogozni, a sve u svrhu otkupa tih parcela.

Nameće se prosto pitanje: Ako je u pitanju tek istražni rad, zašto onda kreću invazivno za pritiscima na lokalno stanovništvo?

22/04/2026

Da li bi se Zlatna Reka i Strickland Metals ponašali kao što se ponašaju po Srbiji da im je rudnik u Australiji?

NE! Čitajte dalje.

Regulatorni okvir u Australiji je obavezujući i višeslojan
U Australiji nijedna rudarska kompanija ne može da pokrene ozbiljan projekat bez paralelnih odobrenja na državnom i saveznom nivou:
-Državni nivo (npr. Queensland, Western Australia): dozvole za istraživanje, rudarenje, vodu, otpad, bezbednost.
- Savezni nivo: obavezna procena po EPBC Act 1999 ako projekat može da utiče na:
• ugrožene vrste
• vodne resurse
• kulturnu baštinu
• zaštićena područja.
Državna dozvola ne poništava saveznu obavezu. U Srbiji se mnogi projekti „provlače“ kroz proces; u Australiji se zaustavljaju dok se sve formalno ne završi.

Javna rasprava i prigovori su zakonski deo procesa
U Australiji:
- Studije uticaja na životnu sredinu (EIA) idu na javnu raspravu.
- Građani, lokalne samouprave i NVO imaju zakonsko pravo prigovora.
- Prigovori moraju biti formalno razmotreni.
Ako bi projekat nalik Rogozni bio ocenjen kao „visokorizičan“, odobrenje može biti odbijeno bez političkih posledica za donosioce odluka. Kompanija ne kontroliše proces; proces kontroliše kompaniju.

Pitanje zemljišta i lokalnog stanovništva (ključna razlika)
U Australiji je na snazi Native Title Act 1993, koji zahteva:
- Obavezne pregovore sa tradicionalnim vlasnicima zemlje.
- „Right to negotiate“ proceduru (minimum 6 meseci).
- Često sklapanje pravno obavezujućih sporazuma (ILUA).
Bez toga:
- dozvola ne može biti izdata.
- projekat se zamrzava po automatizmu.
Silent consent, pritisci ili „formalno obaveštavanje“ nisu dozvoljeni.

Lično ponašanje kompanija postaje nebitno
„Da li bi Zlatna Reka i Strickland Metals hteli da rade drugačije?“ To je irelevantno u Australiji.
- Kazne za kršenje EPBC Act su milionske.
- Direktori mogu imati ličnu pravnu odgovornost.
- Berzanske kompanije rizikuju suspendovanje trgovanja akcijama.
Zato se i agresivne kompanije u Australiji ponašaju:
- defanzivno,
- pravno oprezno,
- uz stalne revizije i dokumentaciju.

Zaključak (jasno i bez nijansi)
Da je rudnik na Rogozni u Australiji:
- Nema „ubrzanih dozvola“.
- Nema tihe eksproprijacije.
- Nema ignorisanja lokalne zajednice.

Postoje formalni mehanizmi da se projekat:
- uspori,
- izmeni,
- ili potpuno zaustavi.

Dakle, Zlatna Reka i Strickland Metals ne bi postupali isto, jer ne bi smeli.

Pisao: Erkan Dolovac – Inženjer za zaštitu životne sredine, Griffith University, Brisbane, Australia. Prvenstveno Pazarac.

21/04/2026

21/04/2026

Prije dvije godine podnijeli smo prijavu zbog nepropisnog odlaganja otpadnog ulja na Rogozni. Danas imamo i sudsku potvrdu onoga na šta smo upozoravali.
Dok se građanima prodaje priča o "bezbjednim istraživanjima", realnost je drugačija, propusti već postoje, i to u najranijoj fazi.

Ako se ovako radi sada, šta nas tek čeka sutra?

Zagađenje ne počinje otvaranjem rudnika. Počinje mnogo ranije, ovakvim „sitnim“ kršenjima propisa koja direktno ugrožavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Kazna je izrečena jednom čovjeku, ali odgovornost nije individualna, ona je sistemska.

Ovakvi projekti ne znače samo otpad i potencijalno zagađenje, oni znače i direktno uništavanje ogromnih površina šume, pluća ovog kraja i prirodnog štita koji generacijama čuva naš vazduh i život. Duboka bušenja razaraju strukturu tla i remete prirodne tokove podzemnih voda, što može dovesti do nestanka izvora pijaće vode, presušivanja bunara i trajnog poremećaja čitavih ekosistema. To nisu prolazne posljedice, to su rane koje ostaju iza nas, a koje će najviše osjetiti naša djeca i generacije koje dolaze.

Ko kontroliše? Ko dozvoljava? I ko garantuje da se ovo neće ponoviti, u većem obimu i sa ozbiljnijim posljedicama?
Građani imaju pravo na istinu, a ne na umirivanje praznim obećanjima.

Posebno je zabrinjavajuće što pojedini lokalni političari, umjesto da štite interese građana, pokušavaju da kroz ovakve slučajeve „normalizuju“ i opravdaju projekat rudnika. To nije briga za narod, to je zamazivanje očiju.
Rogozna nije eksperiment i Novi Pazar nije mjesto za rizik.
Ovo nije pitanje politike. Ovo je pitanje zdravlja, prirode i opstanka.

Osnovni sud u Novom Pazaru osudio je državljanina Bugarske Tenča Miteva Kostova (64) na šest meseci zatvora, uslovno na godinu dana i izrekao mu novčanu kaznu od 100.000 dinara zbog nepropisnog skladištenja otpadnog ulja koje je korišćeno za rad mašina za bušenje na Rogozni.