Književna radionica SKC - SKrC

Književna radionica SKC - SKrC U Radionici se radi na slobodi, pisanju i slobodi u pisanju. Hvala svima. Vidimo se sredama.

Dragi prijatelji, vi koji ste lajkovali ovu stranicu, ili ćete, nadam se, to učiniti uskoro, ova stranica je formirana kao još jedan prostor za razmenu informacija, obaveštenja i svega u vezi sa sastancima, književnim večerima i ostalim zanimljivim temama za nas koji se okupljamo u SKrC. Kao što to obično biva, u prvom periodu rada ove stranice biće puno aktivnosti, kačenja slika iz prošlih dana i tako dalje, pa molim sve one kojima smeta često dobijanje obaveštenja da isključe notifikacije.

Vrlo dinamičan junski program u SKC Kragujevac
01/06/2026

Vrlo dinamičan junski program u SKC Kragujevac

SAOPŠTENJE ŽIRIJA 25. KOLA EDICIJE "PRVENAC"Na ovogodišnji konkurs za nagradu Prvenac pristigao je manji broj rukopisa o...
23/05/2026

SAOPŠTENJE ŽIRIJA 25. KOLA EDICIJE "PRVENAC"

Na ovogodišnji konkurs za nagradu Prvenac pristigao je manji broj rukopisa od uobičajenog proseka, među kojima su, izuzev dva rukopisa kratkih priča, svi bili rukopisi poezije.

Žiri izražava izvesno nezadovoljstvo i kvantitetom i kvalitetom ovogodišnje produkcije, ukazujući na potrebu za pronalaženjem novog, autentičnog izraza koji bi na adekvatan način progovorio o savremenim pesničkim iskustvima i problemima današnjice.

Ipak, među pristiglim radovima izdvojila su se tri rukopisa koja su svojim umetničkim dometima i kvalitetom odgovorila kriterijumima postavljenim ovim konkursom.

Zbirka poezije Put ka Damasku autora Miloša Belića tematizuje stasavanje muškarca kao proces oblikovan porodičnim, društvenim, nacionalnim pritiscima. Hermetičnost motiva rađanja i začeća razgrađuje idealizovane predstave o poreklu. Kroz motive sukoba i nacije dečak se gradi kao subjekt određen nametnutim ulogama. Ironijski tretirano rodoljublje podcrtava simbol otadžbine kao posesivne majke koja zahteva bezuslovnu pripadnost ne dajući ništa zauzvrat. Istovremeno, dezintegracija arhetipa junaštva razotkriva krhkost tradicionalnih modela muškosti čije će razotkrivanje u dvadesetiprvom veku biti jedan od glavnih motiva Belićevog pevanja i najveća vrednost rukopisa.

Jovana Vučković se, u svom rukopisu pod nazivom Odričem se skrovišta, nadovezuje na, u savremenoj poeziji i dalje dominantan, tok ispovedne poezije, oslanjajući se na lično iskustvo kao osnovni prostor oblikovanja lirskog glasa. Sadašnjost lirskog subjekta prikazana je kao posledica različitih iskustava iz detinjstva, koje istovremeno predstavlja zlatno doba ali i prostor koji se lako može transformisati u svoju mračniju verziju. Motiv prirode pojavljuje se unutar urbanog prostora, gradeći napet odnos između spoljašnjeg sveta i unutrašnjih stanja lirskog subjekta. Odatle i izvire duboka introspekcija koja umnogome oblikuje pesnički izraz,dok liričnost dominantno određuje ton zbirke. Ipak, vidna je upotreba žargona koji funkcioniše kao kontrateža hermetičnije oblikovanim slikama, unoseći u ovu poeziju neophodni dah svakodnevnog.

Zbirka poezije Zidovi kuća autorke Kristine Kljajić oslanja se na proživljeno, oblikujući izrazito osećajnog i preosetljivog lirskog subjekta čija se unutrašnja dinamika gradi upravo na strahovima kao temeljnim iskustvima postojanja. Njegova nežna priroda stoji nasuprot svetu obeleženom neizbežnošću sukoba, pred kojima se subjekt pokazuje istovremeno nespremnim i trajno izloženim. Strahovi pritom ne funkcionišu isključivo kao ograničenja, već postaju pokretači introspekcije i istraživanja složenih međuljudskih odnosa.

Važno i neretko presudno ljubavno iskustvo oblikovano je kroz melanholični registar, više kao odjek onoga što je nekada bilo nego kao živa stvarnost sadašnjeg trenutka. U prostoru sadašnjosti upravo poezija ostaje jedino mesto istinske prisutnosti i mogućnosti samorazumevanja.

ОМОРИКА, Часопис20. 05. 2026, 19hКонтакт галерија СКЦ,Представљање часописаПрви број часописа ОМОРИКА посвeћeн је зeлeни...
18/05/2026

ОМОРИКА, Часопис
20. 05. 2026, 19h
Контакт галерија СКЦ,
Представљање часописа

Први број часописа ОМОРИКА посвeћeн је зeлeним праксама и eкологији.

На промоцији говорe:
– Марија Симић Савић, програмска дирeкторка удружeња Екомар
– Јанко Стeфановић, истраживач и активиста
– Прeдраг Момчиловић, урeдник часописа Оморика и дирeктор Цeнтра за зeлeнe политикe

Часопис ОМОРИКА полази од увeрeња да eнeргeтска и зeлeна транзиција нису само тeхнички изазови, вeћ захтeвају дубокe друштвeнe, eкономскe и eколошкe промeнe.

Свим посетиоцима и посетитељкама обезбеђен је примерак часописа на поклон.

Danas za sutra
12/05/2026

Danas za sutra

  Sutra, u sredu, 13. maja, u 19 sati u Kontakt galeriji Studentskog kulturng centra Kragujevac održaće se predstavljanje romana „Vječna ljubav” Mirsada Pašovića.

"Vječna ljubav" Mirsad Pašalićsreda, 13. maj, 19hKontakt galerija SKC U središtu romana nalazi se priča o Ademu i Ljubic...
09/05/2026

"Vječna ljubav"
Mirsad Pašalić

sreda, 13. maj, 19h
Kontakt galerija SKC

U središtu romana nalazi se priča o Ademu i Ljubici — dvoje mladih ljudi čiji se životi ukrštaju u ranoj mladosti, ali ih okolnosti neprestano stavljaju na iskušenje.

Adem, poznat kao Krst, odrasta u teškim uslovima i kroz život prolazi putem punim izazova, dok se Ljubica hrabro bori za svoje mesto u svetu, oslanjajući se na sopstvenu snagu i talenat.

Iako ih život razdvaja i suočava sa brojnim preprekama, njihova osećanja ostaju snažna i postojana. Kroz patnju, čekanje i nadu, roman donosi priču o ljubavi koja nadilazi vreme, udaljenost i životne okolnosti.
Roman Vječna ljubav već je nominovan za prestižnu nagradu „Roman godine“, a dodatnu pažnju izazvala je i vest da je knjiga dobila ponudu za ekranizaciju.

Na danas održanim Đurđevdanskim pesničkim susretima Katarina Miletić nagrađena je diplomom "Kosta Abrašević"
03/05/2026

Na danas održanim Đurđevdanskim pesničkim susretima Katarina Miletić nagrađena je diplomom "Kosta Abrašević"

IzlazTatjana V. Kanjevacsreda, 29. 04. 2026, 19hKontakt galerija SKC, Razgovor o romanuIzlaz Tatjane V. Kanjevac nije di...
28/04/2026

Izlaz
Tatjana V. Kanjevac
sreda, 29. 04. 2026, 19h

Kontakt galerija SKC,
Razgovor o romanu

Izlaz Tatjane V. Kanjevac nije distopija u rutinskom smislu te reči, niti je roman o sistemu kao žanrovski prečac koji već u startu obeća čitaocu poznate dekoracije.

Ovo je pre roman kao proceduralni zapis svesti u uslovima totalne administracije. Ne toliko priča koliko log koji se povremeno pretvara u lirski kvar, u poetski prekid napajanja.

Knjiga se ponaša kao narativna mašina koja stalno proverava uslov: ako, onda; dok; ponovi; izađi; vrati se. U toj strogoj sintaksi, najopasniji element nije kontrola, nego mogućnost da se kontrola internalizuje, da se čovek sam sebi pretvori u menadžera sopstvene nevidljivosti.

(Zoran Bognar)

Tatjana V. Kanjevac, diplomirala je i specijalizovala iz dečje i preventivne stomatologije na Univerzitetu u Beogradu. Doktorat u oblasti medicinskih nauka odbranila je 2012. godine. Jedna je od osnivačica studija stomatologije i profesorka na njemu, trenutno je sklonjena, ali se još uvek radi na tome.

Kragujevčanka, Tatjana V. Kanjevac se sa književnošću družila od školskih dana, kada je za svoje radove nagrađivana; preko studentskih tokom kojih je sarađivala sa Indeksovim radio-pozorištem, do profesorskih kada objavljuje knjige.

U vremenu limba i izdanju Nove poetike objavila je zbirku pesama Između redova. Jedna pesnička knjiga još je u procesu izdavanja.

Optički nišanDragoljub Stojkovićsreda, 15. 04. 2026, 19hGalerija SKC, 19:00Razgovor o romanuDragoljub Stojković, autor „...
14/04/2026

Optički nišan
Dragoljub Stojković

sreda, 15. 04. 2026, 19h

Galerija SKC, 19:00
Razgovor o romanu

Dragoljub Stojković, autor „Sedef-magle“ i koscenarista istoimenog filma, napisao je beskrajno duhovit i gorak roman „Optički nišan“, o junaku zaglavljenom u žrvnju ratnih strahota i apsurda.

Kosovo, 1998. Svetko Peš je na odsluženju vojnog roka. Ovaj talentovani pisac je toliko specifična i neobična jedinka da baš i nema prijatelje, ali je pred sam odlazak iz Beograda započeo vezu sa poštanskom službenicom, čiju privlačnu pozadinu sanja skoro svake noći. Na njegovu veliku žalost, izbezumljujući vrtlog istorije nametnuo mu je da bude vojnik koji mora da se uklopi i da sluša objašnjenja oficira o tome kako su uslovi u kojima su se našli ratni, ali da zapravo rata nema.

„Ovo je knjiga puna događaja koji su se stvarno odigrali, a zabašureni su nekima koji nisu. Uloge su dodeljene ljudima koji nisu postojali, ali ih nisam ni izmislio – najtačnije je reći da junaci romana predstavljaju kompilaciju ljudi koje poznajem ili o njima imam informacije, svi do jednog: vojnici, oficiri, pisci, novinari, policajci, predsednici izvršnih odbora političkih partija, državni funkcioneri, svi koji se u knjizi pojavljuju. Suštinu knjige najbolje opisuje rečenica koju je, na Kosovu 1998. godine, pre bombardovanja, izgovorio jedan od oficira Vojske Jugoslavije i koju sam lično čuo. Ta rečenica glasi: ’Ovde je sve isto kao da je rat, samo što nije’. Apsurd te rečenice me je proganjao poslednje skoro tri decenije i – eto knjige.

Dragoljub Stojković rođen je u Beogradu, gde je od mladosti radio kao novinar. Preveo je šest romana, a pored pisanja bavi se i filmskom produkcijom. Nakon objavljivanja romana o Ilki Marković, napisao je i roman Hroničar. Autor je scenarija za nekoliko filmova i serija, među kojima se izdvajaju Što se bore misli moje, kao i serija Sumpor, napisana po motivima ove knjige.

o Knjizi će govoriti Isidora Đolović i autor.

April. Programi.
01/04/2026

April. Programi.

Address

Kragujevac
34000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Književna radionica SKC - SKrC posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Književna radionica SKC - SKrC:

Share