Centar za razvoj inkluzivnog društva

Centar za razvoj inkluzivnog društva Podršci institucijama u politici podsticanja zapošljavanja i samozapošljavanja. CRID promoviše inkluzivni model invalidnosti.

Šta to znači?

Centar za razvoj inkluzivnog društva - CRID je organizacija čija je misija:
Stvaranje uslova za inkluzivno društvo kroz primenu inkluzivnog modela invalidnosti. Naša vizija je društvo jednakih mogućnosti za sve svoje članove u okviru kojeg će osobe sa invaliditetom ostvariti:

Pravo na život
Pravo na različitost
Pravo na samoodređenje i definisanje svake osobe sa invaliditetom kao ljudskog bića
Pravo ljudi sa mentalnim invaliditetom koji ne mogu sami sebe da zastupaju
Pravo punog učešća i građanskih prava u našoj zajednici
Pravo na ekonomski , fizički i psihološki integritet
Pravo na dostojanstvo, toleranciju i uključivanje
Pravo na pravdu ! Takodje vizija CRIDa su osoe sa invaliditetom koje se obrazuju u redovnim školama i zaposlene su, transformisane iz zapostavljene grupacije koja je tretirana kao teret društvu, u radno aktivnu populaciju, koja privređuje, ostvaruje prihod i time omogućava sebi i svojoj okolini uslove za dostojanstven život. Da bi se ostvarila ova vizija CRID u projektima i aktivnostima radi na:

Razbijanju predrasuda o obrazovanju zapošljavanju osoba sa invaliditetom kod poslodavaca. Prilagodljivosti sredine zbog arhitektonskih barijera sa kojima se suočavaju osobe koje imaju motorni invaliditet. Pristupačnosti organizaovanja posla kod osoba koje imaju oštećenje donjih i/ili gornjih ekstremiteta ili senzorni invaliditet. Promovisanju povoljnih radnih ugovora za poslodavce koji primaju osobe sa invaliditetom
Prilagodljivosti u obrazovnom sistemu akcentiranje na „celoživotnom“ učenju i fleksibilnost radnih karijera. Prilagodljivosti koja se odnosi na redukciju radnih sati, redukciju prekovremenog rada, razvoj poslova s kraćim radnim vremenom (u cilju povećavanja broja zaposlenih osoba sa invaliditetom)
CRID takođe promoviše stvaranje preduslova za inkluzivno društvo:

Važnost politike prekida karijere (zbog mogućeg pogoršanja zdravstvenog stanja)i važnost poslova s nepunim radnim vremenom (part – time).To je od jednake važnosti i za osobe koje imaju invaliditet kao i za osobe bez invaliditeta. Važnost razvoja servisa personalne asistencije kako bi osobe sa invaliditetom mogle nesmetano da participiraju na tržištu rada. Takođe ističe važnost eliminacije prepreka i mogućnost povratka na posao nakon nekog vremenskog perioda odsustvovanja sa posla. Medicinsko-tradicionalni model postavlja problem u samom invaliditetu i osobi koja ga ima, dok novi napredniji socijalni model ukazuje da je problem društveno okruženje, jer ako je neprilagođeno, ne pruža jednake mogućnosti svim osobama članovima i članicama društvene zajednice.Socijalni model promoviše integraciju osoba sa invaliditetom. Socijalni model fokus pomera sa dijagnoze na okruženje koje treba da pruži jednake mogućnosti za učešće svih članova društva. Inkluzivni model kao i socijalni označava proširenje granica društva i prihvatanje svih članova društvene zajednice u sve tokove društva, bez barijera, uz očuvanje sopstvenog integriteta. Inkluzivni model se razlikuje od socijalnog, jer je akcenat na poštovanje specifičnosti svakog pojedinca sa invaliditetom , kojeg je, zapravo i sam invaliditet kroz život, stvarao takvim kakav jeste. CRID je član međunarodne mreže pod nazivom : Evropski institut za dizajn Dizajn za sve Evropa(EIDD)! Aktivnostima u saradnji sa EIDD mrežom CRID širom Evrope popularizuje Dizajn za sve, tj.dizajn proizvoda i okruženja na takav način da bude upotrebljiv za sve ljude, u najširem mogućem opsegu, bez dodatnog prilagođavanja ili specijalizovanog dizajna. Svrha dizajna za sve je da se pojednostavi život svakome putem proizvoda, komunikacija i izgrađenog okruženja koji bi svi mogli da koristi bez dodatnih troškova. Dizajn za sve pogoduje ljudima svih dobi i sposobnosti. Dizajn za sve pospešuje inovativnost i poboljšava životni standard. Generacije starijih ljudi i osoba sa invaliditetom prihvatajući inkluzivni model žele da žive zdravije, mobilnije i kvalitetnije, a istovremeno i finansijski stabilnije nego što je to bio slučaj sa ranijim generacijama. Zalaganjem za primenu principa dizajna za sve CRID omogućava poštovanje ljudskih prava svih članova društvene zajednice i umanjuje bitnost različitosti zbog godina, sposobnosti ili bilo kakve druge pripadnosti nekoj manjinskoj grupi. Akcenat aktivnosti CRID-a je samozastupanje osoba sa invaliditetom, jer je to ključna pretpostavka u procesu zastupanja prava i jednakih mogućnosti za osobe sa invaliditetom. Osobe sa invaliditetom koje ne žele izolovan život već žele život sa pravom na izbor i na preuzimanje odgovornosti za svoje odluke ali i sa pravom na grešku. Veoma nam je bitno da kroz aktivnosti zastupamo filozofiju nenasilne akcije u borbi za poboljšanje uslova života i procesa stvaranja inkluzivnog društva.

Posle 20 godina zalaganja za prava osoba sa invaliditetom, došli smo do toga da nas vrate u srednji vek. Zemlja koja je ...
10/06/2026

Posle 20 godina zalaganja za prava osoba sa invaliditetom, došli smo do toga da nas vrate u srednji vek.

Zemlja koja je potpisala i ratifikovala konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, krenula je sa kršenjem iste bez ikakvog obrazloženja.

Zahvaljujem se na Mental Disability Rights Initiative of Serbia na ovoj informaciji

Ministarstvo finansija je na javnu raspravu stavilo Nacrt zakona o izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Nacrt zakona o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana.

📅 Javna rasprava traje od 1. do 21. juna 2026.

📌 Šta se zapravo ukida?
Predloženo je brisanje odredaba koje su predstavljale poreski podsticaj za zapošljavanje osoba sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Brišu se:
➡️ Član 45b Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojim je poslodavac bio oslobođen plaćanja doprinosa na teret poslodavca tokom 3 godine;

➡️ član 21g Zakona o porezu na dohodak građana, kojim je poslodavac bio oslobođen plaćanja poreza na zaradu zaposlenog sa invaliditetom tokom 3 godine.

Ove olakšice važile su kada poslodavac zaposli osobu sa invaliditetom na neodređeno vreme i predstavljale su jedan od retkih direktnih finansijskih podsticaja za zapošljavanje osoba sa invaliditetom kod poslodavaca na otvorenom tržištu rada.

📌 Takođe se briše i član 45v Zakona o doprinosima, i član 21d Zakona o porezu na dohodak građana kojim su bile predviđene olakšice za mikro i mala preduzeća i preduzetnike.

📌 Brojne druge poreske olakšice za različite kategorije poslodavaca i zaposlenih ostaju na snazi.

❗ Zaključak:

Predloženim izmenama praktično se ukida postojeći sistem poreskih podsticaja za zapošljavanje osoba sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

⚠️ Za ove izmene nije dato nikakvo obrazloženje.

⚠️ Nisu predstavljeni podaci o efektima postojećih mera.

⚠️ Nisu procenjene posledice njihovog ukidanja.

⚠️ Nisu predložene alternativne mere podrške zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Smatramo da ovakav pristup predstavlja ozbiljan korak unazad u politici zapošljavanja osoba sa invaliditetom i otvara pitanje zabrane regresije u ostvarivanju ljudskih prava.

✍️ Pozivamo sve zainteresovane građane, organizacije, poslodavce i osobe sa invaliditetom da učestvuju u javnoj raspravi i pošalju komentare do 21. juna.

Ako nema obrazloženja – mora biti reakcije.

Zajedno za aktivno građansko društvo - ACT
Gradjanske Inicijative





Poziv za učesnike u istraživanju (eye-tracking studija)Pozivamo osobe sa određenim stepenom oštećenja vida da učestvuju ...
20/01/2026

Poziv za učesnike u istraživanju (eye-tracking studija)

Pozivamo osobe sa određenim stepenom oštećenja vida da učestvuju u akademskoj eye-tracking studiji koja se bavi načinima percepcije i interakcije sa vizuelnim sadržajima.

🔹 Potrebno je 10 učesnika
🔹 Učešće se realizuje online
🔹 Učesnici će dobiti sve detaljne informacije, uputstva i link za studiju putem mejla
🔹 Istraživanje sprovodi istraživački tim sa relevantnim iskustvom u oblasti pristupačnosti i vizuelnih studija

Ukoliko ste zainteresovani ili želite dodatne informacije, javite se u inbox ili ostavite komentar, pa će vam istraživački tim direktno poslati sve potrebne detalje.

🙏 Unapred hvala svima koji žele da doprinesu ovom istraživanju i unapređenju pristupačnosti digitalnih sadržaja.

Eye-tracking je metoda istraživanja kojom se prati kretanje pogleda – gde, koliko dugo i kojim redosledom osoba gleda određene delove ekrana ili slike.
Koristi se da bi se razumelo kako ljudi opažaju vizuelne informacije, šta im privlači pažnju i koje elemente lakše ili teže uočavaju.
Ova metoda se često primenjuje u istraživanjima pristupačnosti, dizajna, korisničkog iskustva i percepcije sadržaja.

Pomoću eye-trackinga može se:
utvrditi šta prvo privlači pažnju i koji delovi sadržaja se uopšte ne primećuju
analizirati da li je vizuelni raspored jasan ili zbunjujući
unaprediti pristupačnost za osobe sa oštećenjem vida
poboljšati dizajn veb-sajtova, aplikacija i publikacija
razumeti kako ljudi čitaju, snalaze se i donose odluke na osnovu vizuelnih informacija

Ukratko, eye-tracking pomaže da se vizuelni sadržaji učine jasnijim, razumljivijim i pristupačnijim

Address

Zahumska 23a
Belgrade
11120

Opening Hours

Monday 09:00 - 17:00
Tuesday 09:00 - 17:00
Wednesday 09:00 - 17:00
Thursday 09:00 - 17:00
Friday 09:00 - 17:00
Saturday 09:00 - 15:00

Telephone

+381691207265

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Centar za razvoj inkluzivnog društva posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Centar za razvoj inkluzivnog društva:

Share