13/10/2026
Dugoročno praćenje dece lečene od raka (tzv. survivorship care) je vrlo važno i značajno, ali u našem zdravstvenom sistemu nije sistemski rešeno. Agresivne terapije poput hemoterapije, zračenja i hirurgije mogu izazvati kasne posledice na zdravlje koje se ispoljavaju godinama ili decenijama nakon izlečenja. Dok se u Srbiji uspešno izleči oko tri četvrtine dece, NURDOR već izvesno vreme apeluju na uvođenje sistemskog i organizovanog dugoročnog praćenja izlečenih pacijenata kroz prelazak sa dečije na odraslu medicinsku negu.
Terapija koja je spasila život detetu može ostaviti tragove na organima koji se još uvek razvijaju. Praćenje omogućava rano otkrivanje i lečenje komplikacija na kardiovaskularnom sistemu, endokrinom sistemu, reproduktivnom zdravlju, mogućnosti pojave sekundarnih maligniteta, kognitivne i neurološke smetnje, i probleme psihosocijalne prirode.
Kako izgleda pravilno dugoročno praćenje?
Međunarodni protokoli nalažu da svako izlečeno dete dobije takozvani "Pasoš preživelog" (Survivor Passport ili Surviving Care Plan). Ovaj dokument sadrži:
- Detaljan istorijat lečenja: Tačne doze primljenih lekova, lokacije i doze zračenja, kao i hirurške zahvate.
- Personalizovani plan kontrola: Spisak specifičnih pregleda (npr. redovni ultrazvuk srca, analize hormona, mamografija u ranijem dobu za devojčice koje su imale zračenje grudnog koša).
- Savete za zdrav život: Preporuke o ishrani, fizičkoj aktivnosti i izbegavanju faktora rizika poput pušenja.
Najveći izazov u mnogim zdravstvenim sistemima, uključujući i naš, i najveći problem nastaje kada izlečeno dete napuni 18 godina. Tada prestaje nadležnost pedijatrijskih onkologa, a lekari opšte prakse za odrasle često nemaju dovoljno specifičnog znanja o kasnim posledicama pedijatrijskih onkoloških terapija. Zbog toga je neophodna izgradnja tranzicionih ambulanti koje povezuju pedijatrijsku i odraslu medicinsku negu, i NURDOR će se i dalje zalagati za formiranjem ovakvih ambulanti.