Centar za podršku

Call Directions Website Contact the organization

Centar za podršku Centar za podršku promoviše mentalno zdravlje, pružajući savetodavne i psihoterapijske usluge. Naš tim:
1.

Gordana Marčetić-Radunović, MA socijalna radnica i psihodramska psihoterapeutkinja
2. Danka Armacki, defektološkinja i psihodramska psihoterapeutkinja
3. Ivana Seratlić, MA socijalna radnica i psihodramska psihoterapeutkinja pod supervizijom

https://www.sociativa.org.rs/home-2/nas-tim/

KAD ONO ŠTO NAM JE TREBALO U ODRASTANJU NIJE BILO TUŠta se dešava kada u odrastanju nismo dobijali dovoljno emocionalne ...
31/08/2026

KAD ONO ŠTO NAM JE TREBALO U ODRASTANJU NIJE BILO TU

Šta se dešava kada u odrastanju nismo dobijali dovoljno emocionalne bliskosti, podrške, razumevanja ili sigurnosti?

Kada ono što nam je bilo potrebno nije bilo tu, često naučimo da se sami snalazimo, prilagođavamo, potiskujemo svoje potrebe ili preterano preuzimamo odgovornost za druge. I iako smo odavno odrasli, neki od tih obrazaca mogu nastaviti da žive u načinu na koji doživljavamo sebe, bliskost i odnose sa drugima.

Na ovom besplatnom interaktivnom webinaru inspirisanom knjigom Lindsay Gibson "Odrasla deca emotivno nezrelih roditelja" napravićemo prostor da bolje razumemo emocionalnu uskraćenost, unutrašnju prazninu i neke od obrazaca koje možemo nositi iz porodice porekla u odrasle odnose (npr. hiperodgovornost, potreba za kontrolom, perfekcionizam, preterano ugađanje drugima ili povlačenje).

Pogledaćemo i porodične uloge koje smo preuzimali da bismo pripadali. Da li smo bili „zlatno dete“, „crna ovca“, „miritelj“, „klovn“ ili dete koje je moralo da bude nevidljivo? I šta se dešava kada te uloge nastavimo da živimo i kada više nismo deca?

U prvom delu susreta biće interaktivno predavanje i zajedničko razumevanje teme, dok ćemo u drugom delu napraviti prostor za lično istraživanje. Biće prostora da zastanemo, zapišemo ono što prepoznajemo, mapiramo svoje obrasce i potrebe i pogledamo na neka svoja iskustva iz drugačije perspektive. Ne morate ništa da delite pred drugima, ukoliko vam to ne prija, ali predlog je da učestvujete u vežbama bar tako da zapišete svoje uvide za sebe.

Zato, ako odlučite da nam se pridružite, bilo bi dobro da ova dva sata zaista sačuvate za sebe obezbedite malo privatnosti, sklonite obaveze koliko je moguće i dozvolite sebi da budete prisutni.

Datum: 6.9.2026. (Nedelja)
Vreme: 11–13h
Mesto: Zoom platforma

Zbog ograničenog broja učesnika neophodna je prijava putem linka u opisu profila.

Kako bismo imali što prijatniju i sigurniju atmosferu za razmenu, webinar se neće snimati.

Webinar vodi: Ivana Seratlić - socijalna radnica i psihodramska psihoterapeutkinja pod supervizijom


Dragi/e pomagači_ice,od septembra 2026. krećemo sa novim, 10 ciklusom grupa podrške "Mentalno zdravlje pomagača" koji će...
21/08/2026

Dragi/e pomagači_ice,

od septembra 2026. krećemo sa novim, 10 ciklusom grupa podrške "Mentalno zdravlje pomagača" koji će se odvijati online preko Zoom platforme. Biće iznenadjenja da proslavimo našu 10.u grupu! ♡♡♡

🪷Grupa podrške traje ukupno 4 meseca tj. 16 grupnih susreta, na kojima se teorijski i iskustveno obrađuju teme iz oblasti mentalnog zdravlja pomagača: emocionalne reakcije pomagača, izvori i znaci stresa, sindrom izgaranja, vikarijska traumatizacija i vikarijski rast, karpmanov dramski trougao, tehnike relaksacije, dozvola za odmor/uživanje itd. Kako da ne nosim posao kući/kako da se osnažim u dr.ulogama van profesionalne. Grupni susret traje 2,5h. Termin za rad je ponedeljak u 18h.

💮Program je namenjen za: pomagače_ice raznih profila (socijalni radnici, psiholozi, pedagozi, vaspitači, defektolozi i sl.) iz sistema socijalne zaštite (vladinog i nevladinog sektora) i drugih sistema (zdravstveni, obrazovni, privatni - psihoterapeuti) koje žele da rade na sebi kroz grupu podrške, osveste svoje snage i smanje rizike od sagorevanja na poslu.

🪷Komentari članica sa prethodne grupe:"Vežba koja mi se najviše dopala jeste mapiranje snaga. Pomogla mi je da uvidim svoje unutrašnje i spoljašnje snage, i da počnem više da ih koristim u svakodnevnom radu", "Osećam se osnaženo kao osoba i kao profesionalac." "Tehnike relaksacije, vizualizacija sigurnog mesta, tehnike psihodrame sa kojima do sada nisam bila upoznata."

💮Prijave su otvorene do 4.9.2026. za pomagače_ice iz Srbije i iz regiona (Crna Gora, BIH, Hrvatska). Krećemo 14.9 sa radom.

🪷Izdajemo potvrdu o 40h rada u grupi podrške za one kolege u edukaciji za psihoterapiju.

💮Udruženje Sociativa još od 2011. realizuje grupe podrŝke za pomagače, ponosne smo što smo razvile uslugu za one koji brinu o drugima🙂

📄 Prijavni formular i info o cijeni na linku u opisu profila.

🪷Prosledite info kome mislite da bi moglo da koristi 🙂🙂🙂


Kada naučimo da budemo sami da bi bili bezbedniMožda si odrastao/la uz roditelje koji te nisu čuli videli i podržavali. ...
16/08/2026

Kada naučimo da budemo sami da bi bili bezbedni

Možda si odrastao/la uz roditelje koji te nisu čuli videli i podržavali. Emocije roditelja su uvek bile nekako važnije od tvojih. I ti se stalno braniš, prilagođavaš, paziš šta govoriš.
Možda je bilo više drame, kritike i posramljivanja.

I onda si doneo/la odluku.
Neću ništa tražiti od ljudi.
Smanjiću očekivanja.
Neću nikome dati priliku da me razočara.
Bolje da se samo oslonim na sebe.
Mozda daš šansu ali istovremeno si na oprezu.

A onda jednog dana shvatiš da si ceo život proveo/la u odbrani od nove povrede.
Držiš distancu. Kontrolišeš. Teško puštaš ljude blizu. Možda pobegneš čim u nečemu prepoznaš ono što ti je bilo poznato kod kuće.
Možda se teško zauzimaš za sebe i osećaš krivicu kada postaviš granicu.

Želiš bliskost, a istovremeno voliš jako svoju samoću jer su te roditelji često preplavljivali svojim sadržajima (problemima/strahovima/dramama).
Možda si dopustio/la nekome da te upozna, da pripadaš i nije baš da nemaš svoje ljude, ali i dalje osetiš neku neobjašnjivu prazninu.

Ponovo se uhvatiš kada si povredjen/a, da ne postavljaš granice, već podigneš zidove.

Možda bi unutrašnji dijalog izgledao:
"Ne možeš ti mene da povrediš i napustiš.
Mogu bez tebe jer mene ne plaši samoća."

Možda kod nekoga zvuči:
"Ne želim da razočaram, prećutaću i uradiću sve sam/a. Neću pokazati da mi je teško." tako ćete održavati odnose koje vas žuljaju kroz napuštanje sebe.

Instagram/FB ne može da zameni stručnu podršku. Ovo su samo delići iskustava koje služe u edukativne svrhe, a svaku životnu priču pažljivo istražujemo kroz zajednički rad na psihoterapiji.

Ako te ova tema zove, prijave za grupu podrške „Oporavak od emotivno nezrelog roditelja“ su otvorene. Piši nam u DM 🤍



Grupa podrške: Oporavak od emocionalno nezrelih roditeljainspirisano knjigom Lindsay GibsonDa li si odrastao/la uz rodit...
12/08/2026

Grupa podrške: Oporavak od emocionalno nezrelih roditelja
inspirisano knjigom Lindsay Gibson

Da li si odrastao/la uz roditelje koji su bili fizički prisutni, ali emocionalno nedostupni?

Odrastanje u takvoj porodici može ostaviti osećaj da si „previše“, „nedovoljno“, "stranac" ili da za tebe jednostavno nema dovoljno prostora.

U porodici možda nije bilo mnogo stvarne povezanosti, svako je živeo za sebe. Ćutanje i ignorisanje mogli su biti način kažnjavanja. Tvoje želje i potrebe nisu imale mnogo prostora, dok su kritike bile češće od pohvala.

Možda si rano naučio/la da budeš posrednik u sukobima, da preuzimaš odgovornost za druge, da ne praviš probleme ili da jednostavno „odrasteš“ pre vremena jer roditelj nije umeo da upravlja svojim emocijama.

Izvinjenje možda nije bilo deo porodičnog jezika, dok su razgovori lako prelazili u dramu, kritiku i okrivljavanje. U nekim porodicama prisutni su i grublji oblici kažnjavanja ili drugi izvori nesigurnosti.

Emocionalno nezreli roditelji nisu nužno „loši“ roditelji. Često sami nisu imali kapacitet da prepoznaju i odgovore na emocionalne potrebe deteta.

Odrastanje uz takvu emocionalnu nedostupnost može ostaviti trag i mnogo godina kasnije: osećaj unutrašnje praznine i usamljenosti, teškoće da prepoznamo šta osećamo i šta nam treba, da zauzmemo prostor za sebe, postavimo granice i/ili izgradimo bliske odnose u kojima možemo da budemo svoji.

Mnogima čitanje knjiga na ovu temu donese važne uvide. Ali razumevanje onoga što nam se dogodilo nije uvek dovoljno. Nekada je potrebno da svoje iskustvo podelimo sa drugima i da, kroz odnos sa grupom, iskustvene vežbe, izađemo iz osećaja da smo sami u onome što nosimo i da naučimo da se ljudima može verovati.

Upravo iz toga nastala je ova grupa.

Grupa je inspirisana knjigom Lindsay Gibson, ali nije potrebno da si knjigu pročitao/la da bi učestvovao/la. Dovoljna je radoznalost prema sebi, da se povezuješ sa temama i spremnost da istražuješ svoje iskustvo.

Ako se pronalaziš u ovoj priči, pridruži nam se.

Prijave otvorene do 1.9. piši u DM za više info.

Ivana Seratlić - psihodramska i shema psihoterapeutkinja pod supervizijom


✨ Naše grupe su tu! ✨Želele smo da vam za početak pokažemo koje smo grupe pripremile da možete da planirate da se na vre...
09/08/2026

✨ Naše grupe su tu! ✨

Želele smo da vam za početak pokažemo koje smo grupe pripremile da možete da planirate da se na vreme priključite💛

Detaljnije ćemo o svakoj grupi pisati u narednim objavama, kako biste mogli da saznate kome su namenjene, kako će izgledati rad i šta možete da očekujete.

A ako već sada imate neko pitanje u vezi sa grupnim radom ili vas posebno zanima neka od grupa slobodno nam pišite u DM. Rado ćemo vam odgovoriti.💌

Možda baš ovde pronađete grupu koja vam je potrebna. 🌿




Samožrtvovanje je jedna od onih osobina koje društvo često nagrađuje ili uslovljava kroz društvene norme. Kažu nam da sm...
30/07/2026

Samožrtvovanje je jedna od onih osobina koje društvo često nagrađuje ili uslovljava kroz društvene norme. Kažu nam da smo dobri, nesebični, jaki i da uvek možemo još malo. U šema terapiji samožrtvovanje nije problem zato što neko daje, već zato što postoji hronična neravnoteža između sopstvenih i tuđih potreba i unutrašnji pritisak da se daje bez slobode izbora.

Kada osoba koja je godinama davala više od sebe poželi da nešto promeni, menja se i dinamika odnosa. To ponekad znači da će i drugi morati da preuzmu veći deo odgovornosti i prilagode se novom načinu funkcionisanja. Promena nije samo individualni proces, ona utiče na ceo sistem. Ponekad se neki odnosi promene ili čak raspadnu kada prestanemo da budemo oni koji uvek daju. To može biti znak da su nas drugi, makar nesvesno, cenili pre svega kao resurs (nekoga ko je uvek dostupan i pomaže). Odnos ne bi trebalo da se svodi na to koliko brzo i dosledno odgovaramo na tuđe potrebe. To više liči na odnos roditelja i malog deteta, gde se očekuje gotovo potpuna responzivnost. U odnosima odraslih ljudi postoji nešto drugo što se zove uzajamnost.

Uzajamnost podrazumeva da prihvatamo granice, različite kapacitete i činjenicu da druga osoba nekada ne može da bude tu na način koji nama odgovara.

Takođe podrazumeva i prihvatanje da naše potrebe neće uvek biti zadovoljene. To ne znači nužno da nas neko ne voli, da odnos nije dobar ili da treba odmah da ga prekinemo (važno uzeti u obzir kontekst). Frustracija nekih potreba sastavni je deo života i bliskih odnosa. Bliskost ne znači da će sve naše potrebe uvek biti zadovoljene, već da postoji dovoljno sigurnosti da odnos može da opstane i kada nisu.  

Rad na šemi samožrtvovanja nije samo "rad na granicama", već rad na sržnim uverenjima o sebi, ranama unutrašnjeg deteta koje je naučilo da vredi samo kada zanemaruje sebe, preispitivanje društvenih očekivanja i stvaranje prostora u odnosima u kome postoji mesto za potrebe obe osobe.

Ova tema ima mnogo slojeva. Koje ste lekcije vi naučili o davanju, primanju i granicama u odnosima?🌷☘️🌻

Radujem se da čitam vaša promišljanja.



Disfunkcionalna porodica nije ona u kojoj je ponekad bilo teško. To je porodica u kojoj su određeni obrasci bili toliko ...
26/07/2026

Disfunkcionalna porodica nije ona u kojoj je ponekad bilo teško. To je porodica u kojoj su određeni obrasci bili toliko prisutni da si morao da se odrekneš delova sebe kako bi se osećao voljeno, bezbedno ili prihvaćeno.

Porodica koja je funkcionalna rešava konflikte, postoje trzavice i problemi, ali se oni ne guraju pod tepih. Ne traži se krivac već rešenje.  Porodica nudi sigurnu bazu, predvidljivost i podršku. Postoji prostor za otvorenu komunikaciju, ljubav, nežnost. Ne postoje nezdrave lojalnosti, već podsticaj članovima da biraju ono što je za njih važno, uz poštovanje različitih izbora.

Disfunkcionalna porodica proizvodi ili reciklira nove konflikte ("Ti si nezahvalna""Ja sam se za tebe žrtvovao" "Vidiš šta mi radiš"), dete vrlo brzo nauči da je bezbednije ćutati. Pravila se često menjaju i šalju se dvostruke poruke (npr. "Budi malo samostalna", a nakon toga "Zašto me nisi pitala?"). Ponekad običan razgovor lako postaje svadja, a greška drama. Dete uči da njegove potrebe nisu važne, već potrebe osobe koja je emocionalno najnestabilnija (npr. "Pazi da se tata ne naljuti..").

Takodje, disfunkcionalna porodica nije samo ona u kojoj se dešavaju loše stvari. Ona je često porodica u kojoj se dobre stvari ne dešavaju dovoljno često.

niko se nije radovao tvom uspehu,

niko te nije pitao kako si,

niko nije primećivao kada si tužan,uplašen ili ljut,

niko nije znao šta voliš,

niko nije bio emocionalno dostupan kada ti je bio potreban.

Ukoliko rezonuješ sa ovom temom, razmišljam o organizovanju interaktivne online radionice. Ukoliko bude dovoljno zainteresovanih, okupićemo se i zajedno joj posvetiti više prostora. Ako te tema zove, slobodno mi piši u DM i ostavi svoju e-mail adresu.

Ova tema je mnogo šira od onoga što je stalo u jednu objavu i svako iskustvo odrastanja u disfunkcionalnoj porodici je jedinstveno.

Ako si se prepoznao/la u nekoj od ovih priča i želiš da podeliš nešto što nije stalo u ovaj post, biće mi drago da pročitam u komentarima.

P. S. Ako znaš nekoga kome bi ove reči mogle značiti, podeli ovaj post ♡



Tugovanje nije pravolinijski proces.Možemo misliti da smo „bolje“, a onda nas miris, pesma, mesto, godišnjica ili neki s...
20/07/2026

Tugovanje nije pravolinijski proces.

Možemo misliti da smo „bolje“, a onda nas miris, pesma, mesto, godišnjica ili neki sasvim običan trenutak vrate na osećaj gubitka. To je sve deo tugovanja. Za mene je to mesec jul.

Tuga često dolazi u talasima nekada su oni blagi, a nekada nas preplave kada ih najmanje očekujemo. Ne postoji jedan ispravan način da tugujemo. Nekome pomaže razgovor, nekome tišina, nekome bliski ljudi, a nekome stručna podrška.

Takodje, kada izgubimo osobu sa kojom smo imali bliskost, ljubav i uzajamnost, tuga često nosi bol zbog odsustva onoga što smo imali ali i osećaj zahvalnosti. Kod komplikovanih odnosa tuga može biti drugačija, pomešana sa ljutnjom, krivicom, pitanjima, neizgovorenim rečima i žaljenjem za onim što nikada nije bilo.  

P.S. Ako vas plaši šta da kažete nekome ko tuguje, ljudi često ne pamte rečenice koje su im drugi rekli u najtežim trenucima. Pamte osećaj podrške. Ko je slušao. Ko je pitao kako su. Ko ih je podržao kada su bili izgubljeni. Ko je doneo ručak, završio neku obavezu, javio se ili jednostavno sedeo pored njih.  



Address

Belgrade

Opening Hours

Monday 09:00 - 21:00
Tuesday 09:00 - 21:00
Wednesday 09:00 - 21:00
Thursday 09:00 - 21:00
Friday 09:00 - 21:00
Saturday 09:00 - 18:00

Telephone

+381638964624

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Centar za podršku posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Centar za podršku:

Shortcuts

Share