15/02/2022
Primarni zvučni podaci ovog soundscape-a dobijeni su naučno-istraživačkim tehnikama beleženja podataka na terenu. Graditeljstvo tradicionalnih narodnih instrumenata je sačinjeno od mnoštva različitih zvukova koji u kontekstu etnomuzikološkog istraživanja postaju polazišni podaci pogodni za zvučnu transpoziciju, u ovom slučaju, satkanu u formu etnografskog, neverbalnog audio narativa.
Zvučni spektar od geofonije do nematerijalne tradicionalne prakse se sastoji od mnoštva različitih izvora zvučnosti. Međuprostorni zvuk, onaj koji se nalazi između šuštanja javorovog drveta, insekata koji ga nagrizaju i konkretnog izvođenja epskog žanra od strane nosioca guslarske prakse je predmet proučavanja ovog graditeljskog zvuka. To su zvukovi radioničarskih radova, onih koji nastaju sudaranjem drveta i alata, prirode i čoveka, kao i alata međusobno. Selektovani zvukovi tako grade zvučni narativ koji za cilj ima prikaz spektra različite buke, nedefinisanog značenja u zvučnim normama negraditeljskih ušiju, za razliku od jasno definisane funkcije epskog žanra pevanja uz gusle.
Zvukovi skiciranja grafitnom olovkom po papiru, cepanja javorovog trupca, rendanja, oštrenja alata, dubljenja drveta velikim dletima, turpijanja, a onda i zvukovi korišćenja finijih alata za oblikovanje gusala poput dubača, malih dleta, grebača, makljice, šmirglanja različitim šmirglama, zatim provere zvonkosti instrumenta, crtanja ukrasa olovkom po instrumentu, dubljenja ukrasa i lakiranja su razvrstani u nekoliko scena ovog audio narativa. Uvodni i završni zvučni snimci koje je u Novom Pazaru i Kolašinu snimio profesor Milman Pari 1933, 1934. i 1935. su preuzeti sa online biblioteke Univerziteta Harvard.
Primarni zvučni podaci ovog soundscape-a dobijeni su naučno-istraživačkim tehnikama beleženja podataka na terenu. Graditeljstvo tradicionalnih narodnih instrumenata je sačinjeno od mnoštva različitih