09/12/2025
Konferencija Romkinja u Zagrebu:
Prekretnica u samopredstavljanju i politički signal
Zagreb/ Berlin/ New York
Komentar od Autorice: Gordana Herold
U novembru 2025. godine, preko 50 Romkinja iz 19 evropskih zemalja okupilo se u Zagrebu
na desetoj konferenciji Romkinja. Ono što se na prvi pogled čini kao još jedan međunarodni
sastanak o ženskim i ljudskim pravima, nakon detaljnijeg pregleda označava duboku političku
promjenu: Po prvi put u historiji konferencija za Romkinje, puna odgovornost - politička, organizacijska
i strukturna - ležala je u rukama samih Romkinja. Hrvatska-Romska organizacija
„Kali Sara“, koju predvodi romska aktivistkinja Suzana Krčmar, bila je domaćin događaja u
bliskoj saradnji s evropskim pripremnim timom Romkinja - aktivistkinje, akademicarke i političke
predstavnice. Zagreb je tako postao simbol dugo stečene tranzicije od participacije do
političkog vodstva.
Dvije decenije romskog pokreta – kratka retrospektiva
Tokom proteklih skoro dvadeset godina, postao je očigledan impresivan tematski kontinuitet:
medijski prikazi, nasilje, ekonomsko učešće, politička zastupljenost, obrazovanje, intersekcionalni
feminizam i, u posljednje vrijeme, društvene posljedice pandemije COVID-19.
Pa ipak, uprkos svom ovom razvoju, osnovna institucionalna struktura je dugo ostala uglavnom
nepromijenjena:
Sve prethodne konferencije bile su kolaborativni projekti između vlada, Vijeća Evrope i istraživačkih
institucija. Romkinje su bili pozvani i uključeni – ali nikada nisu bili strukturno
zaduženi.
Pregled:
• 2007 – Stockholm (Švedska): Prva međunarodna konferencija o pravima Romkinja
• 2010 – Atina (Grčka): Medijske slike, nasilje, ekonomsko učešće
• 2011 – Granada (Španija): Regionalne mreže
• 2013 – Helsinki (Finska): Političko učešće
• 2015 – Skoplje (Sjeverna Makedonija): Regionalno osnaživanje
• 2017 – Strasbourg (Francuska): Mehanizmi za ljudska prava
• 2019 – Espoo (Finska): Intersekcionalni feminizam
• 2021 – Evropa (virtualno): COVID-19 i društvene posljedice
• 2023 – Skoplje: „Zajedno gradimo jednakost“
• 2025 – Zagreb: „Život poslije života“
Namjerna promjena u dinamici moći u Zagrebu
U Zagrebu, Romkinje nisu samo vodile program - one su same postavljale agendu, oblikovale
političke odluke i formulirale strategije. Predstavnice ministarstava, međunarodnih organizacija
i akademske zajednice svjesno su usvojile podržavajuću, a ne kontrolnu, vodecu ulogu.
Ova zamjena uloga nije bio simboličan čin, već rezultat višegodišnjeg rada na političkom i civilnom
društvu u Hrvatskoj. To je bilo moguće samo zbog povjerenja hrvatske vlade u
romsku zajednicu, u Romkinje Hrvatske, u „Kali Sara“, u Suzanu Krcmar - i zbog snažnih organizacijskih
vještina Kali Sare. Centralni dugoročni cilj ranih inicijatora romskog pokreta - dugo
više vizija nego stvarnost - ovdje je prvi put postao opipljiv: političko samozastupanje na
ravnopravnoj osnovi.
Ponavljajuće teme – Neriješeni strukturni problemi
Konstante evropske stvarnosti Romkinja bile su evidentne i u Zagrebu:
• nedostatak političke zastupljenosti/učešća – participacije
• ograničen pristup obrazovanju
• ekonomski nepovoljan položaj
• višestruka diskriminacija na presjeku etničke pripadnosti i spola
Također je postalo jasno da sam projektni rad nije dovoljan da se trajno suprotstavi ovim
strukturama. Ono što nedostaje je institucionalizirana zastupljenost Romkinja na evropskom
nivou.
U tom kontekstu, zahtjev za uredom za Romkinje u Briselu ponovljen je s obnovljenim naglaskom
– kao stalna struktura za lobiranje prema institucijama EU, državama članicama i
međunarodnim akterima.
Suzana Krcmar:
„'Život poslije života' znači da naš politički angažman neće završiti konferencijom. To znači
izgradnju institucija koje će trajati.“
„Život poslije života“ – Politička posvećenost održivosti
Naslov konferencije bio je i ostao vodeći princip:
„Život poslije života“ predstavlja posvećenost političkom uticaju ne u smislu ograničenih perioda
finansiranja, već kao kontinuirani proces s jasnom odgovornošću, strukturom.
Konkretno, odlučeno je o pokretanju osnivanja „Vijeća romskih žena“ – transnacionalnog
tijela koje treba da čine:
• Romkinje –vodeće aktivistkinje
• Romkinje akademicarke
• Romkinje s parlamentarnim i institucionalnim mandatima
Prema trenutnim planovima, ovo tijelo će strukturno biti smješteno u Kali Sari – kao prva
stalna evropska politička struktura koju vode i kojom upravljaju same Romkinje.
Između nade i političkog iskušenja
Prethodne evropske mreže poput IRWN-a ili Phenjalipea imale su slične ambicije – ali im je
nedostajao dugoročni institucionalni utjecaj. Očekivanja od Kali Sare i buduceg moguceg novoosnovanog
Vijeća su stoga još veća. Konferencija u Zagrebu je nedvosmisleno pokazala
jednu stvar:
Romkinje su spremni i sposobni preuzeti političko vodstvo na evropskom nivou.
Ostaje da se vidi hoće li se ovaj historijski trenutak prevesti u trajnu strukturu moći, stabilno
finansiranje i obavezujući politički utjecaj.
Zaključak
10. konferencija o Romkinjama u Zagrebu bila je više od pukog obljetništva. Bio je to prekid
sa starim ovisnostima i obećanje za budućnost:
da Romkinje idu dalje - prevazidjena su vremena kada nisu bili ni uzeti u obzir za politickim
stolovima, i vremena da vise neće ni samo sjediti za političkim stolovima – već će ih sami oblikovati.
Suzana Krcmar, direktorica Kali Sare:
„Ova konferencija označava trenutak kada Romkinje prelaze sa sudjelovanja na političko
vodstvo. Više ne tražimo mjesto za stolom – sami gradimo taj stol.“
Savez Roma u RH "KALI SARA"
