Slovo Gorčina

06/10/2026

• Sa velikom tugom primili smo vijest o smrti Bisere Alikadić, istaknute bosanskohercegovačke književnice i pjesnikinje uz čija su djela odrastale generacije.

Bila nam je čast i istinsko zadovoljstvo ugostiti je u Stocu 2024. godine, gdje je u okviru programa Festivala kulture "Slovo Gorčina" predstavila svoj višedecenijski rad koji je obuhvatio poeziju, prozu te književnost za djecu i mlade. Publici se tada predstavila u svom prepoznatljivom stilu – glasno, snažno, humoristično i lepršavo – a njen govor bio je istinska oda poetskom stvaralaštvu.

Mnogima je bila jedno od prvih i najdražih imena s kojima su se susreli kroz školsku lektiru. Uživali smo čitajući njene pjesme i priče za najmlađe, kojima nam je približila svijet mašte i književnosti, nastavljajući rasti uz njenu književnu riječ namijenjenu odraslima.

Cijeli život provela je među knjigama, kao pjesnikinja i kao bibliotekarka. Objavila je nekoliko knjiga poezije, među kojima su najznačajnije "Larva" (1974.), "Pjesme" (1988.) i "Dok jesam Ciganka" (1991.), kao i knjigu priča "Kraljica iz dvorišta" (1983./1995.). Također je objavila zbirke "Pjesmice ljestvice" i "Voz do neba" te knjigu priča "Tačkasti padobran".

Posebno mjesto u njenom bogatom književnom opusu zauzima zbirka "Grad hrabrosti", koja je nastala tokom prve godine rata u Bosni i Hercegovini. U ratnom periodu je po podrumima i skloništima čitala poeziju djeci i u tim teškim vremenima uspijevala izmamiti osmijeh na njihovim licima. Nastavila je to raditi i u poslijeratnom periodu, stalno putujući širom Bosne i Hercegovine kako bi djeci i mladima približila ljepotu pisane riječi.

Svjesno je ne stavljamo u crno. Znamo da bi željela da je se prisjetimo u boji, u njenoj tradicionalno crvenoj, boji života, topline i hrabrosti, kakvu je nosila i na ovoj fotografiji, s crvenim makom na reveru. Takvu je pamtimo i takvu je ispraćamo: glasnu, šarenu i punu života.

Porodici, prijateljima i kolegama upućujemo iskreno saučešće. •

Upravni i Organizacioni odbor Festivala kulture Slovo Gorčina

Foto: Zlata Hodzic

15/08/2026

Antonije Pušić, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, bio je gost ovogodišnjeg izdanja Festivala kulture "Slovo Gorčina" u sklopu kojeg je u Stocu održao koncert, ali i u programu "Kafa sa", kroz razgovor sa novinarkom Kristinom Ljevak Bajramović, prisutnima približio svoj rad.

Za one koji nisu bili u prilici prisustvovati razgovoru, ali i one koji isti žele ponovo poslušati, donosimo videosnimak, kao i Rambove impresije o Festivalu "Slovo Gorčina".

Antonije Pušić, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, bio je gost ovogodišnjeg izdanja Festivala kulture "Slovo Gorčina" u sklopu kojeg je u Stocu održao koncert, ali i u programu "Kafa sa...", kroz razgovor sa novinarkom Kristinom Ljevak Bajramović, prisutnima približio svoj rad. Za one k...

06/08/2026

"Festival kulture ‘Slovo Gorčina' u temelju čuva proročki glas poezije", kaže novinarka Ines Baždalić, ističući da se "poezija i ove godine pokazala kao utočište duha".

Njenu 17-minutnu reportažu koju donosi iz Stoca, a koja je emitovana u sklopu emisije "Kulturni mozaik" na BH Radiju 1, možete poslušati putem linka u komentaru👇

04/08/2026

"Sama pomisao da umjetničko djelo napusti sigurnost galerijskog prostora i stupi u dijalog s vodom, krajolikom i prolaznošću učinila mi se istodobno odvažnom i prirodnom. Otvorila je pitanja o smislu, trajanju i granicama umjetničkog čina, ali i o tome što se događa kada krajolik prestane biti pozadina umjetnosti i postane njezin ravnopravan sugovornik", piše Slađana Bem u tekstu o izložbi "Preko II" bosanskohercegovačke umjetnice Arlete Ćehić koja je u sklopu Festivala "Slovo Gorčina" upriličena na tri lokacije u Stocu – na Radimlji, u koritu Bregave i u Makovoj hiži.

Otvorila je pitanja o smislu, trajanju i granicama umjetničkog čina, ali i o tome što se događa kada krajolik prestane biti pozadina umjetnosti i postane njezin ravnopravan sugovornik.

31/07/2026

"ᴋʀᴜɢ ꜱᴠᴊᴇᴛʟᴏꜱᴛɪ” je svjetlosno-zvučna instalacija kojom je otvoren 55. Festival kulture “Slovo Gorčina” na nekropoli stećaka Radimlja, uz recital stihova iz Dizdarove zbirke “Kameni spavač”.

Ovim performansom najavljena je i dugoročna inicijativa “Svjetlo za kamene spavače”, koju podržava HIFA OIL Koncern.

Autor instalacije: Gorčin Dizdar
Audio produkcija: Sloven Anzulović
Stihove interpretira: AI
Video produkcija: Marcel Lener

30/07/2026

👉 Kao i svake godine, 𝐊𝐨𝐧𝐤𝐮𝐫𝐬 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐮 𝐌𝐚𝐤 𝐃𝐢𝐳𝐝𝐚𝐫 jedan je od centralnih događaja festivala kulture Slovo Gorčina. Stolac je i ove godine, od 24. do 26. jula, bio trodnevni dom za 10 mladih pjesnika i pjesnikinja iz regiona — njihovih glasova, stihova i tišina između njih.

Neke od njih ste čuli uživo, s njima ste sjedili u publici i šetali se ulicama Stoca. Sada vam donosimo priliku da ih upoznate i kroz njihove pjesme — po jednu biografiju i po jednu odabranu pjesmu za svako od deset imena u užem izboru.

Čitajte ih pažljivo. Ovo su glasovi koje vrijedi pratiti. 📚

• Dušan Parlov • Dženeta Zaklan • Elizabeta Jurić • Igor Vesović • Ksenija Vukčević • Maida Salkanović • Nika Krajnović • Tijana Jevtić • Vesna Buljan • Vladimir Nikolić •

28/07/2026

Sa vama dijelimo djelić atmosfere sa radionice kreativnog pisanja za djecu i mlade koju je vodila Kristina Ljevak Bajramović, urednica, novinarka i mentorica pisanja sa dugogodišnjim iskustvom rada u književnosti, kulturi i medijima.

Mladi ljubitelji pisane riječi imali su priliku da kroz igru, razgovor i praktične vježbe istraže kako nastaju priče, odakle dolaze likovi, šta pokreće zaplet i kako se jedna ideja može pretvoriti u tekst. Kroz opuštenu i podsticajnu atmosferu razvijali su maštu i vještinu izražavanja, a mnogi su svoje literarne radove prvi put podijelili s vršnjacima.

Radionica je održana kao dio bogatog pratećeg programa Festivala kulture Slovo Gorčina, a organizatori ističu da su ovakvi sadržaji važan dio njihove misije – njegovanja ljubavi prema pisanoj riječi i podsticanja književne kulture u regiji.

27/07/2026

“Iako se utisci tek trebaju sleći, već sada s ponosom mogu reći da smo imali najuspješnije izdanje do sada u sklopu kojeg smo publici Slova Gorčina ponudili zaista nesvakidašnji program i donijeli ono najbolje iz savremene bosanskohercegovačke i međunarodne kulture”, rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Festivala kulture “Slovo Gorčina”.

“Posebno me čini sretnim činjenica da se brojni posjetioci Festivala vraćaju u Stolac zadnjeg vikenda u julu i da ih je iz godine u godinu sve više, što potvrđuje veliki interes za sve festivalske programe”, dodao je, ističući da se sve češće traži i “stolica više”.

Hvala svim gostima i posjetiocima, saradnicima i volonterima, kao i prijateljima, sponzorima i pokroviteljima bez kojih ovo ne bi bilo moguće.

Vidimo se naredne godine! 🖐

Završeno je 55. izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina" koje je tokom prethodna tri dana u gradu na Bregavi okupilo neka od najznačajnijih bosanskohercegovačk...

27/07/2026

Veliko nam je zadovoljstvo zbog interesa publike za promociju knjige “Prenijet ću te preko Praga” bosanskohercegovačke autorice Martine Mlinarević.

Autorica je o svom novom romanu koji prati sudbinu dvoje ljudi čiji se životi, iako započeti u različitim dijelovima Evrope, povezuju u Pragu četiri decenije poslije, otvarajući prostor za priču o bliskosti, gubitku i traženju pripadnosti u okolnostima raseljenosti, razgovarala s Kristinom Ljevak Bajramović.

“Likovi u mom romanu suočavaju se kako s ličnim raspadima života, tako i s lomovima svijeta koji ih okružuje, koji možda ide ka nekoj vrsti samouništenja, ali dok god postoji neko ko bira dobro i empatiju, postoji i nada”, rekla je Mlinarević, dodajući da “njen roman prati susret ljudi koji se vjerovatno nikada ne bi susreli da je svijet bio iole normalno i ljudsko mjesto”.

📸 Zlata Hodžić / Festival "Slovo Gorčina"

26/07/2026

Gost “Slova Gorčina” bio je i Šaćir Filandra, istaknuti bosanskohercegovački sociolog, politolog i univerzitetski profesor, koji je predstavio knjigu “Moj zavičaj u svjetskoj povijesti: igra identiteta”, posvećenu njegovom zavičaju i ljudima koji su svojim djelovanjem ostavili trag na lokalnoj, regionalnoj i svjetskoj političkoj pozornici.

U razgovoru sa Draganom Markovinom i Alijom Pirićem, Filandra je naveo da je djelo napisano u prvom licu, ali uz potpunu naučnu metodologiju i istraživački aparat.

Riječ je o knjizi u kojoj autor biografije poznatih Hercegovaca koristi kao okvir za analizu ključnih historijskih pitanja njihovog vremena, pa knjiga obuhvata teme od dolaska Osmanlija u Bosnu i Karlovačkog mira, sve do procesa formiranja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

📸 Zlata Hodžić / Festival "Slovo Gorčina"