Liberalni Forum

09/10/2026

NERADNA NEDJELJA MOŽE SE UKINUTI I BEZ FORMALNOG UKIDANJA ZAKONA!

Za ukidanje ekonomski štetne i neslobodarske zabrane rada nedjeljom vjerovatno neće biti jednostavno osigurati potrebnih 50 glasova u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Međutim, postoji i drugi put.

Naime, sam Zakon o unutrašnjoj trgovini, u članu 18, predviđa mogućnost da općine i gradovi zatraže izuzeće od zabrane rada nedjeljom, o čemu odlučuje Vlada FBiH na prijedlog lokalnih vijeća, putem Federalnog ministarstva trgovine.

Osam lokalnih zajednica već je zatražilo izuzeće, ali je Vlada FBiH, na prijedlog odlazećeg ministra Amira Hasičevića, odbila njihove zahtjeve. Izuzeće je ranije odobreno Orašju.

Nova Vlada i novo rukovodstvo Federalnog ministarstva trgovine mogu zauzeti potpuno drugačiji pristup.** Umjesto dosadašnje restriktivne politike, mogu omogućiti izuzeća lokalnim zajednicama koje ispune propisane uslove.

Ako bi značajan broj općina i gradova dobio izuzeće, zabrana rada nedjeljom ostala bi na papiru, ali bi njen praktični značaj bio znatno smanjen.

Drugim riječima, za vraćanje slobode rada i poslovanja nije nužno čekati parlamentarnu većinu za izmjene zakona. Postoji i mehanizam unutar postojećeg zakonskog okvira.

Liberalni forum smatra da građani trebaju imati slobodu da kupuju, trgovci da rade, a radnici pravo na pošteno plaćen rad i zagarantovan sedmični odmor.

Neradna nedjelja ne mora biti ukinuta jednim potezom. Može postepeno izgubiti smisao kroz izuzeća koja sam zakon dopušta.

09/10/2026

📊 PORAZNI REZULTATI FINANSIJSKE PISMENOSTI U FEDERACIJI BiH: VRIJEME JE ZA PROMJENE U OBRAZOVANJU!

Rezultati istraživanja Ekonomskog instituta Sarajevo pokazali su zabrinjavajuće nizak nivo finansijske pismenosti stanovništva Federacije BiH.

📉 Odrasli građani ostvarili su prosječan rezultat od svega 57,4 od mogućih 100 bodova, što je ispod prosjeka zemalja regije.

📉 Srednjoškolci su ostvarili 424 boda, tek nešto iznad granice od 400 bodova, ispod koje se smatraju praktično finansijski nepismenim.

Posebno zabrinjava podatak da čak 60–70 posto depozita stanovništva stoji na tekućim računima, dok građani imaju vrlo ograničene mogućnosti ulaganja i upravljanja vlastitom štednjom.

U Liberalnom forumu već godinama upozoravamo da je finansijska pismenost jedna od ključnih vještina za život u modernoj tržišnoj ekonomiji.

Kako očekivati od mladih ljudi da odgovorno upravljaju novcem, štede, investiraju, pokreću vlastite biznise ili razumiju kredite i kamate ako ih obrazovni sistem tome ne uči?

Upravo zato kroz Ekonomsku olimpijadu, koja je ove godine okupila više od 800 učenika iz 56 škola širom BiH, nastojimo mladima približiti osnovne ekonomske koncepte i razvijati njihovu finansijsku pismenost.

Međutim, pojedinačni projekti nisu dovoljni.

Finansijska i ekonomska pismenost moraju postati sastavni dio obrazovnog sistema, a razvoj tržišta kapitala mora građanima otvoriti nove mogućnosti štednje i investiranja.

Društvo u kojem građani ne razumiju kako nastaje bogatstvo, kako funkcionišu kamate, inflacija, porezi i investicije teško može izgraditi prosperitetnu ekonomiju.

Ekonomska sloboda počinje znanjem.

07/10/2026

06/10/2026

ZAHIRAGIĆ: JA ĆU UKINUTI NERADNU NEDJELJU!!!

Nakon izbora 2026. jasno je da će Federacija BiH dobiti novu parlamentarnu većinu.

Potpredsjednik SDA Haris Zahiragić u obećao je ukidanje ekonomski štetne i neslobodarske zabrane rada nedjeljom.

Liberalni forum taj stav pozdravlja.

Gospodine Zahiragiću, držimo Vas za riječ.

Vrijeme je da neradna nedjelja ode u prošlost.

04/10/2026

Prije više od jednog stoljeća Ludwig von Mises ukazao je na problem koji socijalizam nikada nije uspio riješiti: kako racionalno raspoređivati resurse bez tržišnih cijena?

Bez cijena koje nastaju kroz slobodnu razmjenu nema pouzdane informacije šta je rijetko, šta ljudi žele i gdje resursi stvaraju najveću vrijednost. Centralni planer može imati najbolje namjere i hiljade stručnjaka – ali nema ono što svakodnevno proizvodi tržište.

📖 Donosimo tekst o Misesovoj teoriji ekonomskog proračuna i njegovom objašnjenju zašto je tržište mnogo više od mjesta kupovine i prodaje.

02/10/2026

🟢 SLOBODARSKI | Albin Zuhrić za ukidanje neradne nedjelje

„Zabranili smo građanima Federacije, njih više od dva miliona, da kupuju kad im odgovara“, poručuje Albin Zuhrić, kritikujući zabranu rada trgovina nedjeljom.

Zuhrić smatra da je mjera ugasila radna mjesta, preusmjerila potrošnju iz Federacije i pogodila i trgovce i potrošače. Pravo radnika na odmor podržava, ali postavlja drugo pitanje: zašto zaštita radnika mora značiti da država svima zabrani rad i trgovinu istog dana?

Slobodomjer njegov stav ocjenjuje kao SLOBODARSKI. Radniku treba garantirati odmor i zaštitu, a trgovcima i građanima ostaviti slobodu izbora.

👉 Čitajte na Slobodomjeru.

https://slobodomjer.ba/zuhric-trazi-ukidanje-neradne-nedjelje-u-fbih-zabranili-smo-dva-miliona-ljudi-da-kupuju-kada-zele

02/10/2026

Kad se dijeli profit, svi bi da budu suvlasnici. Kad se dijele gubici, onda se ipak brzo sjete ko je vlasnik.

Preduzetnik ne uzima samo potencijalnu dobit – on preuzima i rizik, ulaže kapital, garantuje za obaveze i snosi posljedice pogrešnih odluka. Zato nije baš dosljedno tražiti kolektivizaciju profita, a privatizaciju gubitaka.

Dobit je nagrada za rizik. Gubitak je njegova cijena.

02/10/2026

KAKO BI IZGLEDAO SVIJET DA NE POSTOJE CIJENE?

Jeste li ovo pitanje ikad sebi postavili?

Ako prugu izgradite kroz planine, trebat će vam znatno manje čelika za šine jer je ta ruta kraća. Međutim, bit će vam potrebno mnogo više inženjerskog rada za projektovanje vijadukata, tunela i drugih objekata potrebnih za savladavanje teškog terena.

To je važno zato što su inženjeri potrebni i za projektovanje sistema za navodnjavanje, rudnika, luka i brojnih drugih objekata. Ne želite vezati veliki broj inženjera za izgradnju željeznice ako bi njihov rad bio korisniji na drugim projektima.

Inženjerske kapacitete možete sačuvati za druge projekte ako prugu izgradite oko planina, preko ravnijeg terena. Ali tada će vam, zbog duže trase, trebati mnogo više čeličnih šina. A čelik je također potreban za mnoge druge namjene: za vozila, konstrukcijske nosače, brodove, lonce, tave i hiljade drugih proizvoda.

Koju biste rutu, dakle, trebali izabrati za dobrobit zemlje?

Da biste odgovorili na to pitanje, morali biste utvrditi koji je skup resursa manje potreban za druge svrhe: velika količina inženjerskog rada i mala količina čelika za trasu kroz planine ili mala količina inženjerskog rada i velika količina čelika za obilaznu trasu.

Ali kako biste uopće mogli saznati koliko su inženjerski rad i čelik hitno potrebni u svim drugim mogućim upotrebama?

Profesor Howard Baetjer Jr. sa Univerziteta Towson kroz ovaj misaoni eksperiment sa željeznicom objašnjava upravo zbog čega su tržišne cijene ključne za racionalno korištenje resursa.

01/10/2026

Oštra dijagnoza političkog sistema u kojem je politika mnogima postala zanimanje, a ne služenje javnom interesu.

Slažete li se s ocjenom profesora?

01/10/2026

„Nacionalne države ne postoje, jednostavno zato što ne postoje ni takozvane ‘nacije’ ili ‘narodi’ o kojima nacionalisti sanjaju. Ne postoje, ili gotovo da ne postoje, homogene etničke grupe koje su dugo nastanjene u zemljama s prirodnim granicama. Etničke i jezičke grupe – pri čemu dijalekti često predstavljaju stvarne jezičke barijere – svuda su tijesno izmiješane.

Masarykova Čehoslovačka osnovana je na principu nacionalnog samoodređenja. Ali čim je osnovana, Slovaci su, pozivajući se na isti taj princip, zatražili da budu oslobođeni češke dominacije; na kraju ju je uništila njena njemačka manjina, također u ime tog istog principa.

Slične situacije nastajale su praktično u svakom slučaju u kojem je princip nacionalnog samoodređenja korišten za određivanje granica nove države: u Irskoj, Indiji, Izraelu, Jugoslaviji. Etničke manjine postoje svuda. Ispravan cilj ne može biti da ih sve ‘oslobodimo’; cilj mora biti da ih sve zaštitimo.

Ugnjetavanje nacionalnih grupa veliko je zlo, ali nacionalno samoodređenje nije ostvarivo rješenje. Štaviše, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Kanada i Švicarska četiri su očigledna primjera država koje na mnogo načina krše princip nacionalnosti. Umjesto da im granice budu određene prema jednoj već formiranoj nacionalnoj grupi, svaka od njih uspjela je objediniti različite etničke grupe. Dakle, problem očigledno nije nerješiv.

Pa ipak, uprkos svim tim očiglednim činjenicama, princip nacionalnog samoodređenja i dalje je široko prihvaćen kao član naše moralne vjere i rijetko se otvoreno dovodi u pitanje.

Jedan Kipranin nedavno se, u pismu The Timesu, pozvao upravo na taj princip. Opisao ga je kao univerzalno prihvaćen moralni princip. Branitelji tog principa, ponosno je tvrdio, branili su svete ljudske vrijednosti i prirodna prava čovjeka – očigledno čak i onda kada teroriziraju vlastite sunarodnjake koji se s njima ne slažu.

Činjenica da se u tom pismu nije spomenula etnička manjina na Kipru; činjenica da je pismo objavljeno; te činjenica da njegove moralne doktrine nisu dobile nikakav odgovor u dugom nizu pisama o toj temi – sve to u velikoj mjeri potvrđuje moju prvu tezu.

Zaista, čini mi se gotovo izvjesnim da je više ljudi ubijeno zbog pravedničke gluposti nego zbog zlobe.“

Karl Popper,

„The History of Our Time: An Optimist's View“ (1956), u knjizi *Conjectures and Refutations*, str. 494–495 u novom izdanju i str. 368 u originalnom izdanju.