Fondacija Cure/CURE Foundation

15/06/2026

U otvorenom razgovoru na temu „Ideali, kompromisi i crvene linije za žene u politici“ sa Denisom Sarajlić otvorile smo teme o iskustvima žena koje su se odlučile uključiti u politički život, izazovima s kojima se suočavaju i cijeni koju često plaćaju za ostanak dosljednim vlastitim vrijednostima.

Kroz ličnu priču naše gošće razgovarali smo o tome kako izgleda ulazak u politiku, na koji način žene balansiraju između političkih kompromisa i svojih uvjerenja, te koje se nevidljive zamke kriju unutar institucionalnih struktura i centara moći. Posebna pažnja posvećena je pritiscima kojima su političarke izložene, pokušajima utišavanja njihovih glasova, ali i načinima na koje mogu sačuvati integritet i ostati vjerne sebi.

Otvorili smo i važno pitanje odnosa medija i civilnog društva prema političarkama, te govorili o osudama, nedostatku podrške i podjelama koje često produbljuju jaz između civilnog društva i političkih aktera. Takav odnos dodatno doprinosi polarizaciji, umjesto da stvara prostor za razumijevanje i zajedničko djelovanje.

Razgovarale smo i o razlozima napuštanja aktivnog bavljenja politikom, o tome šta bi trebalo biti drugačije da bi žene ostajale u političkom prostoru. Ovaj razgovor još jednom je potvrdio koliko je važno imati feministički prostor za razmjenu iskustava žena u svim segmentima života.

29/05/2026

Ako nisu u Prijedoru na protestu, a u tvom gradu nema zvaničnog obilježavanja, ili ne osjećaš da je prostor dostojanstven za sjećanje, dovoljno je da Dan bijelih traka obilježiš lično. Bijela traka danas nije simbol podjele. Ona je simbol sjećanja. Simbol solidarnosti sa žrtvama i opomena koliko daleko može otići mržnja kada ljudi šute.

Centar za mlade KVART

22/05/2026

Četvrti Feministički HUB vam donosi uzbudljiv razgovor s Denisom Sarajlić – o tome može li se u politici sačuvati integritet i ideali s kojima se u nju ulazi.

☝️Prijavite se na link u opisu profila i vidimo se narednog utorka!

19/05/2026

Kažemo ‘nijedna žena više’, a živimo u državi koja ima najveći broj komada vatrenog oružja u civilnom posjedu. Rat je završen, ali mi i dalje ginemo.

17/05/2026

Mediji i feminizam: Ko kontroliše narativ

Uspješno smo zaključile treće izdanje Feminističkog HUB-a! Uz fasilitaciju Selme Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo, istražile smo kako mediji oblikuju sliku o ženama, ali i kakvu cijenu žene plaćaju unutar samog medijskog sektora.

Razgovarale smo o tome ko drži ključeve medijskog prostora i na koji način možemo dekonstruisati stereotipne prikaze feminističkih tema. Zaključak je jasan: izgradnja alternativnih narativa nije samo teoretsko pitanje, već čin otpora!
Kolegice iz MediaCentra predstavile su nam rezultate istraživanja “Women in the Media”

Poseban dio predavanja posvetile smo rezultatima regionalnog istraživanja: „Women in the Media: Mapping the Patterns of Workplace Harassment in Slovenia, Croatia, Serbia and Bosnia and Herzegovina“ dostupnog na https://womeninmedia.eu/

Podaci su potvrdili ono o čemu se predugo šutjelo: Gotovo 80% novinarki u regiji doživjelo je neki oblik rodno zasnovanog nasilja.

Nasilje i diskriminacija nisu izolovani incidenti, već sistemski rizik ugrađen u profesionalne kulture i hijerarhije moći.
Nećemo pristati na šutnju! Ovo istraživanje nije samo skup brojeva, ono je alat za promjenu. Kao što je istaknuto, sigurno radno okruženje je osnovni preduslov za slobodno i profesionalno novinarstvo.

Hvala Selmi Zulić Šiljak na stručnom vođenju kroz ove važne teme i svim učesnicama/ima na doprinosu diskusiji. Solidarnost je naša snaga.

13/05/2026

Dok čekamo pravdu za Elmu, podsjećamo da sigurnost žena ne smije zavisiti od nečije dobre volje. Ne tražimo usluge, tražimo sistem koji funkcioniše i zakon koji štiti svaku od nas.

02/05/2026

Saopštenje Ženske mreže BiH

Koja je cijena života jedne žene?

U Bosni i Hercegovini novo ubistvo žene. Pred maloljetnim djetetom. U sred dana, u haustoru.
Iz medija saznajemo da je ubijena prijavljivala prijetnje i zastrašivanja. Iz medija saznajemo da je ubici bila izrečena zabrana prilaska. Iz medija saznajemo da je ubica svoju bivšu suprugu, pred maloljetnim djetetom, ubio službenim pištoljem.

Iz medija smo pročitale puno toga, ali niti jednu jedinu riječ od onih koji su odgovorni – od nadležnih organa.

Šta je to zabrana prilaska – i gdje je stvarni problem?

Zabranu prilaska kao mjeru zaštite izriče sud. Provodi je policija. Kako? Ako osoba kojoj je izrečena mjera zaštite prijavi da se osoba kojoj je izričena zabrana prilaska nalazi u njenoj neposrednoj blizini. Tada policija izlazi na teren i provodi mjere „udaljavanja“, što poprilično traje.

Ne postoji mehanizam aktivnog nadzora i sveobuhvatnog pristupa: ne postoji sistem tehnološkog praćenja, niti adekvatna reakcija u realnom vremenu u slučaju kršenja mjera.

Ista procedura je i kod povratnika u kršenju mjere zabrane prilaska. Prijavi pa ćemo djelovati! Za slučajeve nasilja nad ženama ne rade se procjene rizika niti se postavlja pitanje da li se radi o potencijalno visokorizičnom počiniocu?!

Postavlja se pitanje: da li su nadležni uradili procjenu rizika? Da li su prepoznali visoki rizik od femicida? Indikatori su bili prisutni – posjedovanje oružja, prijetnje ubistvom, kontrolirajuće i opsesivno ponašanje, prethodno nasilje, kao i kontekst ljubomore ili prekida veze. Da li je nadležna institucija obavijestila poslodavca ubice da su mu izrečene mjere zabrane prilaska? Da li je poslodavac obaviješten o visokom riziku kojeg njegov usposlenik predstavlja za život svoje bivše supruge? Vjerovatno nije. Pitanje je da li uopšte postoje nužne procedure i politike NULTE tolerancije na nasilje nad ženama. Jer kako drugačije objasniti da je ubica i pored zabrane prilaska i dalje imao pravo korištenja službenog pištolja?

U zemljama gdje nadležni rade svoj posao, po prvim procjenama visokog rizika, pored zabrane prilaska uvode se i nužne hitne mjere, uključujući pritvor, kao i elektronski nadzor (narukvica ili nanogica). U našem sistemu, do sada nije kupljena niti jedna narukvica, niti postoji protokol, niti postoji sistem, a izgleda niti volja nadležnih da nešto učine po ovom pitanju. Život žena u Bosni i Hercegovini jeftinije je od nabavke novih radarskih i nadzornih sistema koji prate poglešno parkiranje i prekomjerne brzine.

Ali šta ih briga – ubijene žene svakako ne glasaju.

A gdje i kada trebamo da se osjećamo sigurnije u svom sopstvenom domu, radnom mjestu, ulici?
Onda kada konačno počnete primjenjivati zakon.

Sigurnost počinje mnogo ranije nego što mislite. Počinje u prepoznavanju rizika. U znanju. U donesenoj odluci. U stvarnosti žena je ta koja prva vidi znakove, prva je u opasnosti, i prva mora reagovati.

Ženi se mora vjerovati. Sistem se mora mijenjati. Dosljednja i svjeobuhvatna procjena rizika se MORA provoditi.

Članice Ženske mreže BiH izražavaju iskreno saučešće porodici i prijateljima ubijene žene.

Sarajevo, 02.05.2026. godine

28/04/2026

22/04/2026

U mjesecu aprilu očekuje nas treće izdanje serije predavanja Feministički HUB, koje će se održati u srijedu, 29.04.2026. godine od 17:00 sati! ✊🏽

Nakon što smo na prethodnim susretima razgovarale o historiji feminizma u BiH, međugeneracijskoj solidarnosti, društvenoj pravdi, kao i o različitostima identiteta i njihovoj ulozi u osnaživanju žena, treće predavanje otvara važno pitanje odnosa medija i feminizma. Razgovarat ćemo o tome ko oblikuje i kontroliše narative u medijskom prostoru, kako se predstavljaju feminističke teme, te na koji način možemo kritički pristupiti medijskim sadržajima i graditi alternativne narative. 📖

Treće predavanje fasilitirat će Selma Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo.

Prisustvo na događaju je besplatno za sve zainteresovane uz obaveznu prijavu na e-mail: [email protected]

Predavanje će se održati na adresi Dolina 1 u Sarajevu, a omogućeno je i online praćenje za učesnice/ke koji ne mogu prisustvovati uživo. 📍

Vidimo se!

20/04/2026

Rodni paritet nije samo cilj, već mjera kvaliteta naše demokratije!
Selma Hadžihalilović ispred Fondacije CURE učestvovala je na parlamentarnom seminaru „Rodni paritet: Zašto je važan i kako ga postići?” koji je održan u Velikoj sali Skupštine Crne Gore.
Događaj je organizovao Ženski klub Skupštine Crne Gore u saradnji sa ODIHR-om i Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, okupivši donosioce/ice odluka i aktiviste/ice iz cijelog regiona.

Šta smo naučile i poručile:
o Rodni paritet nije samo pitanje pravednosti, već temelj legitimnih i inkluzivnih institucija.
o Formalne kvote su važan korak, ali bez suštinske promjene u političkoj praksi i društvenim obrascima, napredak je spor.
o Političke partije su "čuvari kapija" – od njih zavisi hoće li žene imati stvarnu moć ili samo mjesto na listi.

Poseban fokus stavljen je na Opštu preporuku CEDAW br. 40, koja rodni paritet definiše kao osnovno pravo.
Ponosne smo što Fondacija CURE nastavlja biti dio regionalnih procesa koji zahtijevaju da žene budu tamo gdje se odlučuje!

Događaj u cjelosti možete pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=3JoeLeWPM0Y&t=8813s