Kaligrafija je više od 450 godina bila najdominantniji vid islamske umjetnosti na prostorima Bosne i Hercegovine. Pojavljuje se nekoliko vrhunskih kaligrafa i minijaturista, a među kojima je bio i naš poznati učenjak Hasan Kafi Pruščak,dok su Nasuh Matrakči, Osman Nakaš i Sinan Bosnavi u svoje vrijeme bili najpoznatiji umjetnici Osmanskog Carstva. Svako naredeno stoljeće dalo je na desetine vrhuns
kih kaligrafa,koji su pored izrade levhi, prepisivali i iluminirali Kur“ane,hadiske zbirke,divane i brojna ostala djela.Kaligrafija je do te mjere bila razvijena u Bosni da je visok nivo njene izrade ostao konstantan sve do 20. Slabljenjem vjerskih institucija i nestankom privatnih kaligrafskih škola,ova umjetnost je u prošlom stoljeću dobrim dijelom zaboravljena,opstajući u tom periodu isključivo kroz lični angažman nekoliko umjetnika i naučnih radnika. Zbog toga i nije čudo što je islamska umjetnost u široj javnosti gotovo nepoznata,dok je njeno proučavanje na svim nivoima školstva u našoj zemlji,i to kao nacionalne umjetnosti,u velikoj mjeri zapostavljeno i nedovoljno. Međutim,zadnjih godina čine se određeni napori da se stanje popravi. Što se tiče obrazovnih institucija,ovdje prije svega mislim na Akademiju likovnih umjetnosti i katedru za historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Sa tim u vezi, ponovo oživljavanje tema vezanih za historiju islamske umjetnosti na našim područjima i pokretanje fakultativne nastave za izučavanje kaligrafije na Akademiji likovnih umjetnosti, doveli su do toga da se nekolicina mladih umjetnika, samosvjesno i veoma odgovorno upute u avanturu bavljenja islamskom umjetnošću. Upravo ovo udruženje je odraz njihovih težnji da sa jedne strane ovladaju tradicionalnim tehnikama ebrua i kaligrafije,a sa druge,da te početne formalne obrasce uobliče u jedan savremeni likovni jezik. Visoke kvalitete prezentovanih radova i iskazana želja ovih umjetnika da djeluju zajedno,unutar organizovane umjetničke grupe,nesumljivo otvara novu stranicu u razvoju kaligrafske i općenito islamske umjetnosti u našoj zemlji. Kenan Šurković
Likovni kritičar i historičar
For more than 450 years Islamic calligraphy was the most dominant form of Islamic arts in Bosnia and Herzegovina. In 16th century Bosnia had numerous known calligraphers and miniaturists like Hasan Kafi Pruščak, a famous Islamic scholar, while Nasuh Matrakči, Osman Nakaš and Sinan Bosnavi, all of Bosnian origin, were the most famous artists of Ottoman state at that time. Every century gave dozens of superb calligraphers, who besides making traditional calligraphy works also penned and illuminated handmade copies of the Holy Quran, the Hadith (Prophet’s sayings), works of poetry and many others. In Bosnia calligraphy was developed to that extend that its high standards and quality were preserved till 20th century. Weakening of Islamic institutions and closure of private calligraphy schools contributed that this form of art in greater sense become forgotten. It survival depended manly on efforts of individual artists and scholars. Therefore it isn’t surprising that there were no serious research or studies about Islamic calligraphy or any form of Islamic arts in Bosnia, nor it was considered valuable as a national art but rather neglected. However, in the last several years certain efforts were made at the academic level, at the Academy of Fine Arts and the Department of History of Arts at Faculty of Philosophy in Sarajevo, aiming to revive studies of the history of Islamic arts in this region and establishing a permanent department of Islamic calligraphy at the Academy of Fine Arts in Sarajevo. These activities caused to self-initiate, self-motivate a several young artists. Their serious approach set them on course of quest and started their journey in the field of Islamic arts. ‘Elif’is a reflection of their aspiration and a desire to master the forms of Islamic calligraphy and Ebru, while the same passion pushes them to explore these traditional artistic forms in contemporary artistic expression. High quality of their works and expressed will of these young artists to act together within organized artistic group is opening a new page in development of calligraphy and general development of Islamic arts in Bosnia and Herzegovina. Kanan Šurković
Art Historian
منذ أكثر من 450 عاما،كانت أبرز أشكال الفنون الاسلامية سائدة في البوسنة والهرسك.ففي القرن السادس عش،برز في البوسنة بشكل جلي فن الخط العربي،ورسم الأحداث في النماذج المصغرة،أوالنمنمات ومن بين الذين اشتهروا في البوسنة بفن الخط والرسم،حسن كافي برشتشاك ونصوح ماتركتشي،وعثمان النقاش،وسنان البوسنوي.هؤلاء وغيرهم كانوا من أشهرالفنانين في عهد الخلافة العثمانية. وقد شهدت العهود الزاهرة ميلاد العديد من الفنانين العظام ورواد الخط العربي والفن الاسلامي عموما . وإلى جانب عملهم في فن الخط ، كان الفنانون المسلمون
ينسخون المصاحف، ويقومون بتذهيبها،وانطبق ذلك على طباعة الأحاديث أيضا،كالصحاح،ودواوين الشعر،وغيرها من الكتب .
كان الخط العربي متطورا في البوسنة،وظل على نفس المستوى من الجودة حتى القرن العشرين،ولا سيما في بداية الألفية. وذلك رغم ضعف المؤسسات الاسلامية،واختفاء المدارس الخاصة للخط العربي.وهذا النوع من الفن كان منسيا بشكل كبيرفي القرن الماضي،وبقيت جهود المحافظة على الخط العربي فردية . ويعود الفضل في هذا الأمر لعلماء الخط العربي ، والفن الاسلامي بصفة عامة .
ولهذا السبب لم يعد الخط العربي والفنون الاسلامية منتشرة ومشهورة بين طبقات المجتمع.ولم تكن هناك معارض كبرى لهذا الغرض،إلاما يصادفه المرء لدى بعض الباعة ، حيث توقف تدريس الفنون الاسلامية في المعاهد وعلى جميع المستويات الأكاديمية ، ولم يتعامل معها كفن تراثي وطني . وأهملت، ولم تعط حقها من الدراسة والممارسة والتعريف . بيد أنه في السنوات الأخيرة تبذل جهود مضنية لتغيير الأوضاع الحالية ، على مستوى المؤسسات الثقافية ، كأكاديمية الفنون التشكيلية ، وشعبة تاريخ الفنون في كلية الفلسفة في سراييفو ، حيث بدأت تدب فيها الحياة
من جديد ، وبدأت عملية إحياء المواضيع المتعلقة بتاريخ الفنون الاسلامية في منطقتنا .
هذه الحركة جذبت اهتمام عدد من الفنانين الشبان الذين بإرادتهم وحماسهم الشديد واهتمامهم البالغ انطلقوا في بعث روح الفنون الاسلامية من جديد ، وحملوا على عاتقهم مهمة إعادة وإحياء الفنون الاسلامية وتبوأ وئها مكانتها التي تليق بها . وبفضل الله ثم بالجهودهم المتطلعة للأفضل تم تأسيس " جمعية أليف للفنون الاسلامية ". حرصا منها على التفوق في مجال الخط العربي ، وفن الابرو ، وابراز الابداعات الحديثة في هذا المجال ، وتقديم إضافة نوعية على مستوى عال للفنون الاسلامية . الجودة العالية للوحاتهم ، وخططهم المستقبلية للعمل كمجموعة داخل مؤسسة منظمة ، يفتح بلا شك صفحة جديدة في تطوير الخط العربي بصفة خاصة والفنون الاسلامية بصفة عامة في بلادنا .
كنعان شوركوفيتش
مؤرخ للفنون