BANU - Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti

01/04/2026

Večeras je održana svečana Akademija povodom obilježavanja 35 godišnjice Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.

U svojstvu predstavnice Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i predsjednika akademika Mehmeda Akšamije prisustvovala je Almedina Zukorlić, šef kabineta predsjednika.

Sandžaklija je u Sarajevu trenutno oko 250 hiljada, ali ih i u Tuzli ima oko 12 hiljada, Brčkom oko pet i drugim mjestima.

Ovim povodom, Zukorlić je istakla da je Udruženje dalo nemjerljiv doprinos u odbrani domovine Bosne i Hercegovine od agresije i tokom svih ovih 35 godina sa narodima Bosne i Hercegovine gradilo i razvijalo ovu zemlju kroz privredu, preduzetništvo do nauke i kulture.

‘Sandžački Bošnjaci su pokazali da znaju igrati za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na naučnom, kulturnom, umjetničkom, sportskom i svakom drugom polju ističući time neraskidivost duhovne, historijske i svake druge povezanosti. Vaša opredijeljenost ka budućnosti, posebno ulaganje u mlade kroz program stipendiranja i obrazovanja, te izgradnja platforme za naš zajednički rad pomoglo je uzdizanju kadrova od kojih u Bosni i Hercegovini danas živi i radi preko 110 doktora nauka, više od 200 asistenata, na desetine slikara, glumaca, književnika itd.

Naše bogatstvo je i naše zajedništvo iskazano kroz bosanski jezik koji je u bosanskom prostoru odigrao veliku ulogu u stvaranju onog što se naziva bosansko duhovno jedinstvo i zajedničko osjećanje ljubavi prema svome jednom jeziku i zemlji.

Naša snaga je uvijek bila i ostala u vjeri, moralu i nacionalnom ponosu, a institucionalna saradnja Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka obavezuje nas da dodatno učvrstimo temelje naše zajedničke kuće na Balkanu koja je dovoljno široka za sve dobre ljude ma gdje bili i dovoljno sigurna.

Naša kultura poštuje i daje posebno mjesto ulozi žene u društvu, obrazovanju i porodici, stoga mi dozvolite da se zahvalim i čestitam vrijednim članicama i Upravnom odboru Foruma žena na njihovoj snazi i hrabrosti da budu pokretači društvenih procesa i najsnažniji stubovi odbrane i zaštite porodice od savremenih negativnih pojava u društvu.’

Na kraju, u ime Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti BANU i predsjednika akademika Mehmeda Akšamije uputila je čestitke rukovodstvu i članovima Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka za 35-u godišnjicu sa željom za dalji profesionalni uspjeh, rad i sreću i napredak Udruženja.

13/03/2026

"Ako izgubite nadu u svijet, idite u Bosnu"
Ilber Ortayli (1947-2026)

13/03/2026

Na bolji svijet je preselio prof. dr. Ilber Ortayli, član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Prof. Ortayli je bio jedan od najuglednijih svjetskih historičara. Izabran je za dopisnog člana BANU-a 2017. godine.

Adnan Muftarević, arheolog i muzejski savjetnik u Muzeju Sarajevo, objavio je da je preminuo jedan od najvećih historičara današnjice, prof. dr. Ilber Ortaylı. Ortayli je rođen 1947. godine u tatarskoj porodici, u izbjegličkom kampu u Breg...

27/02/2026

Dan sjećanja

NA AKADEMIKA MUHAMEDA FILIPOVIĆA

Piše: Akademik Mustafa Cerić

Navršilo se šest godina od smrti akademika Muhameda Filipovića, predsjednika Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti – šest godina od kako je utihnuo glas koji je decenijama bio sinonim za intelektualnu hrabrost, kritičku budnost i nepokolebljivu odanost ideji Bosne. Vrijeme koje je proteklo nije umanjilo težinu njegova djela, ali jeste ogolilo prazninu javnog prostora u kojem danas, češće nego ikada, odzvanja “bučna” šutnja onih koji bi se trebali sjećati.

Ta šutnja nije samo odsustvo riječi; ona je simptom zaborava koji prijeti da prekrije tragove jednog od najsnažnijih umova u modernoj historiji Bosne. Šute akademici – stvarni i samozvani – šute univerzitetski profesori, intelektualci, pisci, pa i institucije koje su imale čast da ih svojim radom obogati. Kao da je preteško prisjetiti se čovjeka koji je ovoj zemlji ostavio neprocjenjivo duhovno i intelektualno naslijeđe; kao da je lakše prepustiti zaboravu onoga čija je misao bila nemirna, zahtjevna i obavezujuća.

A sjetimo se retorike kojom je bio ispraćen. Sjetimo se hvalospjeva izrečenih nad njegovim odrom, jeftinih žalopojki i fraza koje su, s neodoljivom lahkoćom, izgovarali pojedini kreatori naših sudbina. Oni koji nisu učinili gotovo ništa da mu osiguraju mirnu i dostojanstvenu starost, niti da zaštite integritet njegova rada, natjecali su se u patetičnim izrazima divljenja. Iz udobnosti fotelja i kabineta “oplakivali” su profesora čije su riječi za života nerijetko ignorirali, osporavali ili dočekivali s nelagodom.

No, akademik Filipović nikada nije bio čovjek koji je tražio komfor priznanja. Njegov neukrotivi duh, britka logika i “viteški razuđena inteligencija” činili su ga trajnim izazovom svakom obliku dogme. Nije pristajao na kompromise koji bi umirili savjest, ali oslabili istinu. Nije prihvatao blagodeti šutnje ni sigurnost intelektualnog netalasanja. Upravo zbog toga, kroz različite političke sisteme i ideološke matrice, ostajao je trn u oku onima koji su u mišljenju vidjeli prijetnju, a ne put ka slobodi.

Profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Vladimir Filipović, jednom mu je kazao: “Slušajte, Filipoviću, vi ste takav čovjek da svojim izgledom, stavom, ponašanjem, svojim govorom i znanjem kupujete sebi neprijatelje.” Te riječi danas odzvanjaju kao sažetak jedne sudbine. Ne zato što je Filipović tražio neprijatelje, nego zato što je odbijao da pristane na intelektualnu osrednjost i moralnu kalkulaciju. Njegova dominacija u polemičkom prostoru nije bila izraz taštine, već posljedica širine znanja, dubine uvida i spremnosti da se misli do kraja.

Kao autor i tumač “bosanskog duha”, akademik Filipović je insistirao na historijskoj i kulturnoj samosvijesti Bosne. U vremenu kada je bilo oportunije relativizirati identitete nego ih promišljati, on je hrabro i argumentirano branio ideju bosanske državnosti i bošnjačke kulturne posebnosti. U tom smislu, njegovo ime ostaje trajno vezano za osnivanje i afirmaciju Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, čiji je bio predsjednik i intelektualni pokretač. Akademija, nastala u Novom Pazaru i učvršćena u Sarajevu, nosi pečat njegove vizije – vizije koja je odbijala da prihvati letargiju i pasivnost kao sudbinu akademske zajednice.

Filipovićev aristokratski stav – u držanju, govoru i intelektualnom habitusu – bio je izraz unutarnje discipline, ali i svijesti o odgovornosti javne riječi. Njegova lucidna retorika i nepredvidivost javnih poteza držale su ga u središtu polemika: ideoloških, političkih, naučnih, pa i ličnih. No, iza te nepredvidivosti stajala je dosljednost jednom temeljnome načelu – da istina nema alternativu i da sloboda mišljenja nema cijenu.

Šest godina nakon njegove smrti, pred nama ne stoji samo obaveza sjećanja, nego i obaveza nasljeđivanja. Sjećanje bez djelovanja pretvara se u ritual; nasljeđe bez hrabrosti ostaje mrtvo slovo. Ako želimo biti dostojni imena akademika Muhameda Filipovića, moramo obnoviti kulturu kritičkog mišljenja, intelektualne neovisnosti i javne odgovornosti koju je on utjelovljavao.

Jer, Filipović nije bio tek pojedinac izuzetnih sposobnosti. Bio je paradigma – oličenje bosanskog duha u njegovoj složenosti i prkosu, i bošnjačke duhovnosti u njenoj istrajnosti. Nepredvidiv kao Bosna, nepokolebljiv kao ideja slobode, ostavio nam je zadatak da mislimo, govorimo i djelujemo bez straha.

U tom zadatku leži istinsko sjećanje – ne u patetici, nego u hrabrosti da budemo dostojni njegova imena.

26/02/2026

Šesta godišnjica smrti akademika Muhameda Filipovića - čuvajmo Bosnu

Akademik Muhamed Filipović cijeli je život posvetio Bosni. Napadan, osporavan i često usamljen, uvijek je čvrsto stajao, braneći jezik, kulturu i identitet zemlje.

Njegova borba nadilazila je politiku; bila je borba za dušu Bosne. Pokazivao je da ova zemlja nije

17/02/2026

Ontologija bosanske političke misli je zapravo hrabar poduhvat, znanstveni poduhvat jednog čovjeka koji vrlo jasno i razgovjetno poručuje da je Bosna bosanska, da Bosna pripada bosanskom narodu. Da sve laži hegemonističke, velikodržavne koje pokušavaju iskriviti tu sliku suživota, mira, prespektive, budućnosti Bosne i Hercegovine zapravo trebaju pasti u vodu Hayat.ba

17/02/2026

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti - BANU organizirala je promociju knjige “Ontologija bosanske političke svijesti: Bosanska nacija i genocid u Srebrenici”, autora akademika Envera Halilovića.

“Ontologija bosanske političke misli je zapravo hrabar poduhvat, znanstveni poduhvat jednog čovjeka koji vrlo jasno i razgovjetno poručuje da je Bosna bosanska, da Bosna pripada bosanskom narodu. Da sve laži hegemonističke, velikodržavne koje pokušavaju koje zapravo pokušavaju iskriviti tu sliku suživota, mira, prespektive, budućnosti Bosne i Hercegovine zapravo trebaju pasti u vodu” – kazao je prof. dr. Abdel Alibegović, Fakultet političkih nauka UNSA.

Promotori knjige Ontologija političke misli bili su dr. Mustafa Bisić, v.d. sekretar BANU, prof.dr. Senadin Lavić i prof.dr. Abdel Alibegović. Moderatorica promocije bila je Almedina Zukorlić - šef kabineta predsjednika BANU.

Univerzitetski profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Senadin Lavić, sociolog koji se decenijama bavi pitanjem nacionalnog identiteta, države, kulture pripadnosti i političke misli u savremenom demokratskom društvu predstavio je ključne filozofske aspekte knjige sa naglaskom na nacionalni identitet i dileme koje se iznose prema Bošnjacima.

Nova knjiga akademika Envera Halilovića 'Ontologija bosanske političke svijesti: Bosanska nacija i genocid u Srebrenici', djelo koje donosi sveobuhvatan pogled na historijski kontinuitet državnosti i političke svijesti Bosne.
Sasvim se slobodno može kazati da BiH u suštini nije nikada ni bila bez obzira što je tako proklamirana na ZAVNO BiH-u, nije nikada ni bila niti će ikada i biti ni bošnjačka ni srpska ni hrvatska nego je Bosna uvijek bila i uvijek će ostati bosanska – rekao je akademik Enver Halilović, bivši rektor Univerziteta u Tuzli.

Promocija je održana u prostorijama Bošnjačkog Instituta - Fondacija “Adil Zulfikarpašić”.

09/02/2026

Pozivamo Vas da prisustvujete promociji knjige akademika prof. dr. Envera Halilovića:
“Ontologija bosanske političke svijesti – Bosanska nacija i genocid u Srebrenici”

Promotori:
* Prof. dr. Senadin Lavić
* Dr. Mustafa Bisić
* Prof. dr. Abdel Alibegović

Moderatorica: Almedina Zukorlić

Datum: 12. februar 2026. godine u 17:00
Mjesto: Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića

29/01/2026

GODIŠNJICA SMRTI AKADEMIKA NIJAZA DURAKOVIĆA

Na današnji dan prije 14 godina preminuo je akademik Nijaz Duraković, ugledan profesor, član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU). Iza sebe je ostavio značajan akademski i politički opus.

Rođen je u Stocu, u porodici Hakije i Ćamile Duraković. Osnovnu školu završio je 1963. godine, a gimnaziju 1967. u rodnom gradu. Već kao srednjoškolac pristupio je Savezu komunista BiH. Studij je nastavio na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na Odsjeku za sociologiju, gdje je diplomirao 1971. godine. Magistrirao je 1975., a doktorirao 1979. godine. Akademsku karijeru započeo je kao asistent, iste godine kada je doktorirao izabran je za docenta, zatim za vanrednog profesora 1984., a 1986. godine i za redovnog profesora. Tokom karijere objavio je 16 knjiga te više od 200 studija i istraživačkih radova iz oblasti sociologije, političkih sistema i međunarodnih odnosa.

Kao član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, ali i kao predsjednik Socijaldemokratske partije BiH, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih djela, akademik Duraković je dao nemjerljiv doprinos odbrani države, razvoju političke misli i izgradnji demokratskog društva.

Akademik Nijaz Duraković preminuo je u Sarajevu 29. januara 2012. godine. Iza sebe je ostavio značajan akademski i politički opus, među kojim se izdvajaju knjige Prokletstvo Muslimana (1993), Savremeni politički sistemi (1999), Uporedni politički sistemi (2007) i Međunarodni odnosi (2009).

15/12/2025

Etničko ime Bošnjak historijska je, civilizacijska i kulturna činjenica, potvrđena kroz višestoljetni kontinuitet, uprkos sistematskim pokušajima njegovog negiranja, potiranja i nasilne zamjene. Upravo je taj identitet bio izložen najtežim oblicima političkog nasilja, etničkog čišćenja i genocida. Stoga, svaki poziv na njegovo brisanje ili relativizaciju predstavlja ne samo intelektualnu neodgovornost, već i duboko neetičan čin prema žrtvama i preživjelima.

BANU: Očuvanje imena Bošnjak je cilj samopoštovanja

15/12/2025

BANU odlučno odbacuje tezu prema kojoj bi Bošnjaci trebali odustati od vlastitog etničkog imena

Povodom učestalih javnih istupa i kvaziteorijskih konstrukcija kojima se zagovara brisanje etničkog imena Bošnjak i njegova zamjena navodnim državno-nacionalnim identitetom „Bosanac“, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti smatra svojom institucionalnom, akademskom i patriotskom obavezom da se jasno, odgovorno i argumentirano obrati javnosti.

BANU odlučno odbacuje tezu prema kojoj bi Bošnjaci trebali odustati od vlastitog etničkog imena uz iluzornu pretpostavku da će se pripadnici drugih naroda u Bosni i Hercegovini odreći svojih jasno definiranih etničkih identiteta. Takva teza nema ni historijsko, ni sociološko, ni političko utemeljenje, te predstavlja ozbiljnu konceptualnu i akademsku zabludu.

Etničko ime Bošnjak historijska je, civilizacijska i kulturna činjenica, potvrđena kroz višestoljetni kontinuitet, uprkos sistematskim pokušajima njegovog negiranja, potiranja i nasilne zamjene. Upravo je taj identitet bio izložen najtežim oblicima političkog nasilja, etničkog čišćenja i genocida. Stoga, svaki poziv na njegovo brisanje ili relativizaciju predstavlja ne samo intelektualnu neodgovornost, već i duboko neetičan čin prema žrtvama i preživjelima.

BANU naglašava da pojam bosanstva ima svoje legitimno mjesto isključivo kao zajednički, nadetnički i državno-nacionalni identitet svih građana Bosne i Hercegovine. On ne može i ne smije biti korišten kao zamjena za postojeće etničke identitete, a naročito ne kao sredstvo identitetskog samoponištenja jednog naroda.

Iskustvo savremene Bosne i Hercegovine jasno pokazuje da ne postoji realna politička ni društvena osnova za simetrično odricanje od etničkih identiteta. Insistiranje da se Bošnjaci prvi odreknu vlastitog imena predstavlja čin identitetske asimetrije s potencijalno tragičnim posljedicama.

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti upozorava da se sloboda naroda ne ugrožava isključivo fizičkom silom, već i ideološkim konstrukcijama koje relativiziraju njegovo historijsko postojanje i politički subjektivitet. Ideje koje potkopavaju pravo Bošnjaka na vlastito ime, identitet i historijsko pamćenje ne doprinose stabilnosti Bosne i Hercegovine, već je dodatno slabe.

BANU smatra da je očuvanje etničkog imena Bošnjak čin samopoštovanja, odgovornosti i historijske svijesti, a ne čin isključivosti. Bez jasno imenovanog, slobodnog i ravnopravnog bošnjačkog naroda nema ni istinski demokratske, stabilne i suverene Bosne i Hercegovine.

Ovo saopćenje upućeno je prije svega radi javnosti, akademske zajednice i svih onih koji traže racionalno, argumentirano i odgovorno razumijevanje složenih pitanja identiteta u Bosni i Hercegovini.

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti - BANU