Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH

05/10/2026

Treća regionalna konferencija „3, 2, 1… Biraj život“, u organizaciji Udruženja Udruženje "Renesansa", održana je 1. i 2. oktobra u Sarajevu, okupljajući pacijente, zdravstvene radnike, predstavnike institucija, struke i druge aktere koji direktno ili indirektno mogu uticati na dostupnost onkološkog liječenja.
Dva dana intenzivnog programa otvorila su brojna pitanja o stanju onkoloških pacijenata u Federaciji BiH od dostupnosti i finansiranja liječenja, listi čekanja i redovnog ažuriranja Liste lijekova Fonda solidarnosti, do koordinacije institucija i različitih nivoa zdravstvenog sistema, kao i potrebe za unapređenjem legislative, uključujući propise u oblasti zdravstva i javnih nabavki i njihovo usklađivanje sa evropskim standardima.
Konferencija je, međutim, bila mnogo više od razgovora o sistemu.
Bila je i vrlo emotivna. Posebno u trenucima kada su lična iskustva pacijenata podsjetila na posljedice odluka, procedura i čekanja. Bilo je i suza zbog izgubljenih života i članica Udruženja koje nisu uspjele dobiti savremenu terapiju na vrijeme. Emocije su dodatno obilježile projekcija filmskog prologa konferencije i izvedba pjesme „Vratio sam ti se, živote“
Upravo takvi trenuci vraćaju fokus na ono što bi trebalo biti u središtu svakog zdravstvenog sistema, pacijenta i njegovo pravo da do liječenja dođe na vrijeme.
Jedna od tema koja je posebno otvorila prostor za pitanja bila je „Gdje su danas onkološki pacijenti u Federaciji BiH?“, uz izostanak predstavnika Federalnog ministarstva zdravstva. Ostaju pitanja na koja pacijenti s pravom očekuju odgovore od institucije koja ima ključnu odgovornost u kreiranju i unapređenju zdravstvenih politika.
U centralnom sistemskom panelu učestvovala je i direktorica UIPL-a Ana Petrović, zajedno sa prof. dr. Timurom Cerić, prof. dr. sc. Fatima Gavrankapetanovic Smailbegovic i dr. Amina Jalovčić-Suljević, spec. onkologije.
Razgovor je bio usmjeren na pitanja koja zahtijevaju kontinuiran rad i saradnju: održivo finansiranje onkološkog liječenja, redovno ažuriranje Liste lijekova Fonda solidarnosti, bolju koordinaciju i saradnju institucija i različitih nivoa zdravstvenog sistema, te unapređenje legislative, uključujući propise koji uređuju zdravstveni sistem i javne nabavke.
Ali jednako je važno ono što dolazi nakon konferencije.
Za stvarne promjene potrebni su kontinuiran dijalog, osluškivanje potreba pacijenata, saradnja svih relevantnih aktera i stalno praćenje onoga što je dogovoreno i što se u praksi mijenja.
Jer za pacijenta nije dovoljno da terapija postoji na papiru. Važno je da do njega stigne onda kada mu je potrebna.
Zahvaljujemo Udruženju „Renesansa“ na prostoru za otvoren dijalog i na tome što pitanja pacijenata ostavlja u središtu razgovora o budućnosti onkološkog liječenja.

01/10/2026

Liječenje pacijenata ne smije zavisiti od nepredvidivih lista lijekova

Odlukom Vlade Federacije BiH od 23.septembra 2026.godine proširena je primjena dva lijeka koja se već nalaze na Listi lijekova Fonda solidarnosti, čime će liječenje biti omogućeno većem broju teško oboljelih pacijenata. Međutim, ostaje otvoreno pitanje zašto je odluka parcijalna, prema kojim su kriterijima odabrani upravo ti lijekovi i indikacije, te kada će biti provedeno cjelovito ažuriranje Liste lijekova Fonda solidarnosti.
Pacijenti imaju pravo znati prema kojim se kriterijima odlučuje o dostupnosti terapija i kada mogu očekivati sistemsko rješenje.
UIPL poziva nadležne institucije na transparentan odgovor i jasan plan za cjelovito ažuriranje Liste lijekova Fonda solidarnosti.

Reakcija UIPL-a dostupna je na web stranici UIPL:
https://uipl.ba/2026/10/01/lijecenje-pacijenata-ne-smije-zavisiti-od-nepredvidivih-lista-lijekova/
a saopštenje su prenijeli i medijski portali:
https://bljesak.info/magazin/zdravlje/prosirena-primjena-samo-dva-lijeka-uipl-trazi-odgovore-od-vlade-fbih/579898
https://www.urbanmagazin.ba/lijecenje-pacijenata-ne-smije-zavisiti-od-nepredvidivih-lista-lijekova/

UIPL traži objavu kriterija prema kojima je Vlada FBiH proširila primjenu samo dva lijeka te rok za cjelovito ažuriranje liste.

01/10/2026

Digitalizacija zdravstvenog sistema sve više prelazi granice pojedinačnih e-usluga i otvara prostor za povezivanje podataka, praćenje procesa liječenja i donošenje odluka zasnovanih na rezultatima.
Upravo su ove teme bile u fokusu okruglog stola „Modernizacija zdravstvene zaštite: Izazovi i mogućnosti“, koji su organizovali AmCham BiH i Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, uz podršku Ambasade SAD-a u BiH. Razgovor je otvorio i pitanja naredne faze digitalizacije, interoperabilnosti, centralnog zdravstvenog kartona, sigurnog korištenja podataka te praćenja terapija i ishoda liječenja.

Posebno ističemo da je okrugli sto moderirala direktorica Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH Ana Petrović, usmjeravajući razgovor ka temama koje su važne za dalji razvoj zdravstvenog sistema i otvarajući prostor za razmjenu iskustava i konkretnih prijedloga.
U tom kontekstu, ostaju otvorena pitanja mogućnosti primjene modela u kojima se dostupnost terapije povezuje s ishodima liječenja, uključujući outcome-based, risk-sharing i managed entry agreement modele, kao i mogućnost njihovog pilotiranja i primjene cross-portfolio pristupa, uz kontrolu ukupnog budžetskog uticaja.
Za UIPL, ovo su teme koje se prirodno nadovezuju na težnju ka savremenijem, podatkovno utemeljenom zdravstvenom sistemu i približavanju najboljim evropskim praksama – uz fokus na pacijenta, mjerljive rezultate i održivost zdravstvenog sistema. Otvaranje dijaloga između zdravstvenih institucija, zdravstvenih ustanova, poslovne zajednice i drugih relevantnih aktera važan je korak u tom procesu.

https://www.kzzosa.ba/zzo-ks-i-amcham-bih-digitalizacija-zdravstva-prelazi-iz-pojedinacnih-e-usluga-u-povezani-sistem-usmjeren-na-pacijenta/

23/09/2026

Kontinuiran dijalog i saradnja pacijenata, zdravstvenih institucija i drugih aktera mogu donijeti konkretne pomake u dostupnosti inovativnih terapija i unapređenju onkološke zaštite.
Na stručnom skupu „Inovativne terapije i prevencija – zajednički koraci ka unapređenju onkološke zaštite“, koji je juče u Banjoj Luci organizovalo Krovno Udruženje Republike Srpske oboljelih od raka, razgovaralo se o dostupnosti savremenih terapija, planiranju potreba pacijenata, održivom finansiranju liječenja, ali i o prevenciji i ranom otkrivanju malignih bolesti. Predstavljeni su i konkretni pomaci u dostupnosti novih količina inovativnih lijekova i proširenju indikacija za postojeće terapije, uz najavu dodatnog povećanja sredstava za inovativne lijekove u narednoj godini.
U okviru tematske sesije „Zašto je važna dostupnost inovativnih lijekova i gdje se BiH nalazi danas“, učestvovala je direktorica Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH Ana Petrović, koja je govorila o tome da registracija lijeka sama po sebi ne znači i njegovu dostupnost pacijentu, te o važnosti efikasnijeg p**a od regulatornih procedura, preko finansiranja i uvrštavanja na liste, do stvarne dostupnosti terapije.
Upravo zato iskustva i razlike u dostupnosti savremenih terapija između različitih dijelova (entiteta) BiH otvaraju pitanje koje više ne možemo zaobilaziti: može li mjesto u kojem pacijent živi i dalje biti jedan od faktora koji određuje koliko će brzo doći do savremene terapije? Dok se u jednom dijelu zemlje najavljuju dodatna sredstva, nove terapije i proširivanje dostupnosti, pacijenti u Federaciji BiH i dalje čekaju cjelovitije i sistemsko ažuriranje Liste lijekova Fonda solidarnosti, koja je posljednji put integralno donesena 2019. godine, uz naknadne dopune.
UIPL će nastaviti pratiti ove razlike i zagovarati sistem u kojem dostupnost savremenih terapija neće zavisiti od administrativnih procedura koje predugo traju, već od stvarnih potreba pacijenata.

21/09/2026

Alzheimerova bolest nije samo pitanje dijagnoze. Ona mijenja svakodnevni život osobe koja živi s bolešću, ali i cijele porodice.
Na Svjetski dan Alzheimerove bolesti, važno je govoriti ne samo o bolesti, već i o ljudima koji svakodnevno žive s njenim posljedicama i o onima koji su uz njih.
U Bosni i Hercegovini postoje centri, udruženja i inicijative koje već godinama rade upravo na tome. U Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Tuzli i drugim sredinama pružaju podršku osobama s demencijom i njihovim porodicama, informišu, edukuju, savjetuju i ukazuju na potrebe koje još uvijek nisu dovoljno prepoznate.
Njihov rad podsjeća nas na nešto važno: podrška ne počinje tek kada bolest uznapreduje. Potrebna je od trenutka kada se pojave prvi znakovi i pitanja kroz pravovremeno prepoznavanje, dijagnostiku, dostupne usluge, podršku porodicama i razumijevanje zajednice.
Ovogodišnja globalna kampanja Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti upravo zato stavlja u fokus ranu dijagnozu: što ranije znamo, više možemo učiniti.
Posebno mjesto u toj priči imaju pacijentska udruženja. Ona često prva govore o problemima koji nisu dovoljno vidljivi, povezuju porodice sa stručnom podrškom, zagovaraju veće razumijevanje i podsjećaju da osoba sa demencijom nije samo dijagnoza.
Dostojanstven život uz Alzheimerovu bolest zahtijeva više od zdravstvene zaštite. Zahtijeva razumijevanje, podršku i zajednicu koja prepoznaje potrebe osobe i njene porodice.
Danas zato želimo posebno istaći rad svih pacijentskih udruženja, centara, stručnjaka i porodica koji svakodnevno doprinose tome da osobe koje žive s demencijom budu vidljivije, podržane i uključene u zajednicu.
Dostojanstven život uz Alzheimerovu bolest zahtijeva više od zdravstvene zaštite. Zahtijeva razumijevanje, podršku i zajednicu koja prepoznaje potrebe osobe i njene porodice.
Pacijentska udruženja u Bosni i Hercegovini svojim znanjem, iskustvom i svakodnevnim radom pokazuju da nisu samo korisnici zdravstvenog sistema, već njegovi važni sagovornici i partneri. Njihovo iskustvo iz prve ruke može doprinijeti boljem razumijevanju potreba pacijenata i kvalitetnijem donošenju odluka koje ih direktno dotiču.
Snaga udruživanja je upravo u tome da pojedinačno iskustvo postane zajednički glas, a taj glas prepoznat kao vrijedan doprinos kreiranju rješenja.
Zato danas posebno ističemo rad svih pacijentskih udruženja, centara, stručnjaka i porodica koji doprinose tome da osobe koje žive s demencijom budu vidljivije, podržane i uključene u zajednicu.
Jer pravovremena informacija može biti početak podrške a podrška može napraviti razliku.

17/09/2026

Danas se širom svijeta obilježava Svjetski dan sigurnosti pacijenta

Ovaj dan najčešće povezujemo sa sigurnošću zdravstvene zaštite, sprečavanjem grešaka i neželjenih događaja, kvalitetom liječenja i odgovornošću svih koji učestvuju u zdravstvenom sistemu. Ali, možda je upravo danas pravo vrijeme da se zapitamo: šta pacijentu daje osjećaj sigurnosti?

Snaga pacijenata i njihovih udruženja zaslužuju posebno mjesto i prostor za čestitanje. Nisu nastajala iz komfora, nastajala su iz potrebe iz iskustva pacijenata i njihovih porodica da ukažu na ono što u sistemu nedostaje, da traže promjene i da se izbore za dostojanstveniji život.
U Bosni i Hercegovini svjedočimo koliko su pacijentska udruženja svojim zalaganjem doprinijela promjenama. Njihov glas približio je donosiocima odluka stvarne potrebe ljudi koji žive sa hroničnim i rijetkim bolestima, kao i potrebe njihovih porodica i njegovatelja. Pokazali su da adekvatna terapija, medicinsko pomagalo ili odgovarajuća zdravstvena usluga nisu samo pitanje liječenja , već i pitanje mogućnosti da čovjek živi, radi i bude aktivan i koristan član društva.
Ovih dana ponovo slušamo snažnu poruku pacijentskih udruženja o potrebi da pacijenti u Bosni i Hercegovini imaju dostupne savremene terapije i da se dostupnost liječenja približi standardima koje imaju zemlje u našem neposrednom okruženju i regionu.
Zato možda ovogodišnji Svjetski dan sigurnosti pacijenta možemo posmatrati i iz druge perspektive:
Pacijenti su često upravo oni koji svojim glasom, istrajnošću i djelovanjem pokreću promjene koje zdravstveni sistem čine sigurnijim za sve.
Njihova borba nije važna samo za njih. Ona je ulaganje u bolje, pravednije i sigurnije zdravstvo za sve građane Bosne i Hercegovine.

15/09/2026

Svijest pacijenata danas je veća nego ikada. Pacijenti sve više propituju odluke koje direktno utiču na njihovo liječenje i kvalitet života, informisani su, edukovani, obrazovani i spremni razgovarati o zdravstvenim politikama na nivou na kojem se te odluke i donose. Od zdravstvenog sistema očekuju transparentnost, jasne odgovore i veću uključenost. Žele biti za istim stolom kada se odlučuje o njihovim terapijama, njihovim pravima i životima njihovih porodica i djece. I na to imaju legitimno pravo. Upravo o ovim pitanjima govorili su predstavnici pacijentskih udruženja okupljenih u Inicijativi Glasaj Za Život gostujući na Federalnoj televiziji. Govorili su o tome šta pacijenti očekuju od donosilaca odluka, kako sadašnjih, tako i budućih te zašto je pitanje revidiranja jedno od pitanja na koje pacijenti s pravom traže konkretne odgovore. Otvoreno je i važno pitanje: ko u konačnici snosi odgovornost za pitanja koja godinama ostaju neriješena u zdravstvenom sistemu? Predstavnicima političkih subjekata upućena je i Agenda pacijenata za zdravstvo za period 2026–2030, koja uključuje pet ključnih zahtjeva pacijenata. Ovo nisu samo pitanja zdravstvene politike. Ovo su pitanja koja se neposredno tiču ljudi koji čekaju terapiju, liječenje i prije svega dostojanstven život.
Više o stavovima i očekivanjima pacijenata pogledajte u priloženom videu

07/09/2026

Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH pruža podršku pacijentima u njihovim nastojanjima da se o pitanjima koja direktno utiču na zdravlje građana otvoreno razgovara i da se za njih traže konkretna i održiva rješenja.
Dostupnost savremene terapije, pravovremeno liječenje, liste čekanja i jednak pristup zdravstvenoj zaštiti nisu pitanja koja mogu čekati.
To su pitanja koja zahtijevaju odgovore i kontinuirano djelovanje.
Jer iza svake liste čekanja, svakog odgođenog liječenja i svakog
neodgovorenog pitanja nalazi se pacijent.

Zdravlje je odgovornost svih nas.

03/09/2026

Septembar nas podsjeća na dvije važne teme u onkologiji, rak u dječijoj dobi te bolesti krvi poput leukemije, limfoma i multiplog mijeloma.
Svake godine u svijetu od raka oboli oko 400.000 djece i adolescenata u dobi od 0 do 19 godina. Rak u dječijoj dobi najčešće se ne može spriječiti, zbog čega su pravovremeno prepoznavanje simptoma, tačna dijagnoza i dostupnost odgovarajućeg liječenja od posebnog značaja.
Simptomi mogu biti nespecifični i nalikovati uobičajenim dječijim tegobama. Dugotrajan umor i blijedilo, učestale infekcije, neobjašnjive modrice ili krvarenja, dugotrajni bolovi u kostima i zglobovima, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, glavobolje ili kvržice i otekline neki su od znakova koji zahtijevaju pažnju, posebno ako traju ili se pogoršavaju.

Zlatna vrpca simbol je borbe protiv raka u dječijoj dobi, a podsjeća nas na vrijednost i snagu svakog djeteta koje se suočava s ovom bolešću.

Posebnu pažnju zaslužuju i rakovi krvi leukemije, limfomi i multipli mijelom. Napredak u dijagnostici, inovativnim i savremenim terapijama i transplantaciji matičnih ćelija značajno je promijenio mogućnosti liječenja brojnih hematoloških maligniteta. Ipak, dostupnost savremenih terapija i dalje predstavlja veliki izazov Bosnu i Hercegovinu.

U našoj zemlji pacijentska udruženja kontinuirano ukazuju na izazove s kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju od pravovremene dijagnoze i dostupnosti savremenih terapija, do održivog finansiranja liječenja.
Rano otkrivanje i pravovremeno liječenje mogu značajno uticati na ishod bolesti. Zato je važno da zdravstveni sistem omogući ne samo dostupnu dijagnostiku i terapiju, već i kontinuiranu podršku pacijentima i njihovim porodicama.

UIPL vjeruje da unapređenje dostupnosti inovativnih terapija zahtijeva zajedničko djelovanje zdravstvenih institucija, stručne zajednice, pacijentskih organizacija, donosilaca odluka i svih relevantnih partnera u zdravstvenom sistemu.

Izvor:
https://www.cclg.org.uk/

26/08/2026

Zdravstveni sistemi širom Evrope suočavaju se sa sve većim pritiscima, starenjem stanovništva, rastućim potrebama za zdravstvenom i socijalnom zaštitom, ali i ekonomskim i geopolitičkim izazovima.
U takvom okruženju, ulaganje u prevenciju postaje važnije nego ikada.
Preventivna zdravstvena zaštita od promocije zdravih životnih stilova i skrining programa do imunizacije ne doprinosi samo dužem i kvalitetnijem životu. Ona može donijeti i značajne ekonomske koristi kroz smanjenje budućih troškova liječenja, veću produktivnost i otpornije zdravstvene sisteme.
Prema dostupnim podacima, svaki 1 euro uložen u preventivnu zdravstvenu zaštitu može generisati povrat od 14 eura za zdravstvenu i socijalnu ekonomiju.
Kada govorimo o imunizaciji, povrat može biti još veći, procjene pokazuju da ulaganje u imunizaciju odraslih može donijeti 19 p**a veći društveni i ekonomski povrat, dok kod pneumokokne imunizacije taj povrat može doseći čak 33 p**a.
Ipak, prevencija i dalje zauzima relativno mali dio ukupnih zdravstvenih budžeta.
sugerira da je vrijeme da na prevenciju ne gledamo kao na trošak koji treba opravdati, već kao na investiciju koja donosi zdravstvene, društvene i ekonomske koristi.
Više u nastavku: https://lnkd.in/d2n58w3R