30/07/2026
📢 SAOPĆENJE članica evropske mreže za borbu protiv trgovine ljudima La Strada International povodom Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima Ujedinjenih nacija
Naše Udruženje je članica ove Mreže
Trgovina ljudima u svrhu prisilnog činjenja krivičnih djela: Žrtve moraju biti prepoznate, zaštićene i NE smiju biti kažnjavane
Povodom Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima Ujedinjenih nacija, La Strada International (LSI) poziva vlade, agencije za provođenje zakona i stručnjake u oblasti krivičnog pravosuđa širom Evrope da intenziviraju napore na identifikaciji i zaštiti žrtava trgovine ljudima u svrhu prisilnog činjenja krivičnih djela. Iako se ovaj oblik trgovine ljudima sve češće prijavljuje, on i dalje ostaje nedovoljno prepoznat.
Trgovina ljudima u svrhu prisilnog činjenja krivičnih djela predstavlja teško kršenje ljudskih prava. Žrtve se vrbuju putem obmane, zloupotrebe njihovog ranjivog položaja, prisile ili nasilja te se prisiljavaju da čine krivična djela u korist organizovanih kriminalnih grupa. Sve češće to uključuje prevare putem interneta, online prevare i lažne pozivne centre, uz trgovinu drogama, krađe, prisilno prosjačenje, prevare sa socijalnim naknadama, fiktivne brakove i druge kriminalne aktivnosti.
Ured Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC) ukazao je na sve izraženiju povezanost između online prevara i trgovine ljudima. Žrtve se vrbuju putem lažnih ponuda za posao, prevoze preko državnih granica, lišavaju slobode i prisiljavaju da učestvuju u organizovanim cyber prevarama velikih razmjera. Iako su ovakve prakse u početku bile uglavnom prisutne u Aziji, danas ih sve češće bilježimo i u Evropi.
Naše članice pružaju pomoć žrtvama trgovine ljudima u svrhu prisilnog činjenja krivičnih djela, koje su izložene višestrukim oblicima eksploatacije. Kriminalna eksploatacija se namjerno kombinuje sa radnom ili seksualnom eksploatacijom kako bi se pojačala kontrola nad žrtvama i spriječilo njihovo traženje pomoći. Izbjeglice, migranti, djeca te osobe koje žive u siromaštvu ili društvenoj isključenosti ostaju posebno ranjive.
Više od deset godina kasnije, žrtve se i dalje pogrešno identificiraju kao počinioci krivičnih djela, dok trgovci ljudima ostaju skriveni iza zločina koje organizuju. Oni ostvaruju profit, dok pravne posljedice snose osobe koje iskorištavaju.
Nedostatak identifikacije žrtava, nedosljedna ili nikakva primjena principa nekažnjavanja te značajne prepreke u pristupu zaštiti i podršci i dalje predstavljaju najveće izazove koji žrtvama onemogućavaju ostvarivanje njihovih prava. Stručnjaci koji prvi dolaze u kontakt sa žrtvama, uključujući policiju, tužioce, sudije, inspektore rada, zatvorsko osoblje, službenike za azil i službe za zaštitu djece, često nemaju dovoljno znanja i alata da prepoznaju pokazatelje trgovine ljudima u svrhu prisilnog činjenja krivičnih djela. Žrtve se rijetko uklapaju u stereotipne predstave o trgovini ljudima te može izgledati da su djelovale dobrovoljno, iako su u stvarnosti bile pod kontrolom putem prijetnji, nasilja i/ili psihološke prisile.
Kao rezultat toga, žrtve se prečesto hapse, krivično gone i kažnjavaju za djela koja su bile prisiljene počiniti. Time se narušava njihov oporavak, uskraćuje pristup pravdi i omogućava trgovcima ljudima da nastave djelovati nekažnjeno. Stoga je djelotvorna primjena principa nekažnjavanja od ključne važnosti.
Zabrinutost da bi princip nekažnjavanja mogao podstaći neosnovane tvrdnje o statusu žrtve nije potkrijepljena dokazima. Ovaj princip ne daje automatski imunitet, već zahtijeva pažljivu procjenu da li je osoba bila žrtva trgovine ljudima i da li je krivično djelo bilo direktna posljedica njene eksploatacije. Njegova svrha je osigurati da žrtve ne budu dodatno oštećene, dok se odgovornost usmjerava na trgovce ljudima koji ostvaruju korist od eksploatacije.
Međunarodni i evropski pravni standardi zahtijevaju da žrtve ne budu krivično gonjene niti kažnjavane za djela koja su bile prisiljene počiniti kao direktnu posljedicu svoje eksploatacije.
Iako svijest o ovom problemu raste, primjena ovih standarda i dalje je nedosljedna širom Evrope. Vlade bi trebale osigurati da trgovina ljudima u svrhu prisilnog činjenja krivičnih djela bude u potpunosti prepoznata u nacionalnim politikama za borbu protiv trgovine ljudima, osigurati specijalizovane obuke za stručnjake koji prvi dolaze u kontakt sa žrtvama, dosljedno primjenjivati princip nekažnjavanja od najranijih faza krivičnih istraga, unaprijediti prikupljanje podataka i prekograničnu saradnju te blisko sarađivati s organizacijama civilnog društva koje imaju ključnu ulogu u identifikaciji žrtava, pružanju pomoći i njihovom dugoročnom oporavku.
Kako se trgovina ljudima u svrhu prisilnog činjenja krivičnih djela brzo razvija, posebno kroz tehnološki omogućene oblike kriminala poput online prevara i cyber prevara, i odgovor institucija mora se razvijati jednako brzo.
Na ovaj Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima, La Strada International poziva vlade i stručnjake da žrtve stave u središte svih odgovora na trgovinu ljudima u svrhu prisilnog činjenja krivičnih djela te da pravovremeno i dosljedno primjenjuju princip nekažnjavanja.
Žrtve nikada ne bi smjele biti tretirane kao kriminalci zbog djela koja su bile prisiljene počiniti. Njihovo prepoznavanje kao žrtava predstavlja i zakonsku obavezu i osnovni preduslov za efikasnu borbu protiv trgovine ljudima.**