15/05/2026
ZAŠTO PRENJ ČEKA NA ZAŠTITU SKORO POLA STOLJEĆA?
Neosporna je činjenica da planina Prenj predstavlja jedno od najvrijednijih prirodnih područja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Stoga se sa razlogom postavlja pitanje zašto već 45 godina čeka na institucionalnu zaštitu. Naime, još daleke 1981. godine područje Prenja uvršteno je u Prostorni plan tadašnje SR BIH kao dio Nacionalnog parka „Prenj-Čvrsnica-Čabulja“. Od tada su prošle ravno 4 i pol decenije, pomenuti plan je još uvijek na snazi, ali zaštita ovog područja se još uvijek zvanično nije desila, iako je bilo par pokušaja tokom zadnje dvije decenije. Međutim, prije nekih godinu i pol dana pokrenuta je zajednička inicijativa Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Grada Konjica da se pokrenu službene aktivnosti na institucionalnoj zaštiti planine Prenj. U međuvremenu kreirani su potrebni dokumenti u vidu općenitog Obrazloženja o potrebi zaštite Prenja, Stručnog obrazloženja, Prednacrta Zakona o NP 'Prenj', te je na koncu donešena Odluka o vršenju konsultacija o Prednacrtu Zakona o NP 'Prenj'. Shodno tome Federalno ministarstvo okoliša i turizma je na svojoj web stranici 21.04.2026. g. objavilo Poziv za učešće javnosti o konsultacijama u vezi predloženog Prednacrta o NP 'Prenj' na području Grada Konjica. Pri tome su, uz obavještenje i poziv za konsultacije, objavljeni i ostali pomenuti dokumenti, kao i obrazac za dostavljanje komentara i sugestija u propisanom roku od mjesec dana. Ovim putem je neophodno spomenuti u čemu se ogleda vrijednost planine Prenj. Prenj je tipičan, ali jedinstven predstavnik Dinarskih ekosistema. Njegov položaj, prostranstvo i visina, geološki sastav, hidrologija i klima, uticali su na razvoj flore i faune sa nizom endemskih i reliktnih vrsta. Zbog svoje specifične vegetacije Prenj je bio predmet istraživanja niza botaničara, ali i fitocenoloških, šumarskih, pedoloških i drugih istraživača. Rijetke i endemne biljne vrste Prenja i susjedne Čvrsnice privlače istraživače još od kraja 19. stoljeća. Na važnost ovog područja u biološkom i ekološkom pogledu ukazuje činjenica da je na ovom području zastupljeno 235 biljnih zajednica što predstavlja oko 75% biljnih zajednica utvrđenih na području Bosne i Hercegovine. Područje je bogato endemskim i subendemskim biljnim vrstama tako da botaničari-fitogeografi Prenj i Čvrsnicu nazivaju „Prenjskim ili Hercegovačkim endemskim centrom“. Prema ranijim istraživanjima (Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, 2001) na ovom području je utvrđeno čak 308 endemičnih, subendemičnih i reliktnih biljnih vrsta dinarskog područja, a od toga 44 vrste su strogi endemi područja Prenja i Čvrsnice, tzv. stenoendemi. Također, od procjenjenog broja svih endemnih vrsta Bosne i Hercegovine čak dvije trećine ih se nalazi na području „Prenjskog endemskog centra“, a što dodatno pokazuje iznimnu vrijednost i dragocjenost ovog područja. Ovdje je potrebno istaknuti i na ranije pokušaje zaštite planine Prenj. Obzirom da je područje planine Prenj bilo predmet istraživanja brojnih naučnika, njihovi istraživački radovi ističu jedinstveno prirodno bogatstvo ove planine. Naročito se ističe geomorfološka i biološka raznolikost područja i potreba za njegovim očuvanjem i zaštitom. Tako dr. Pavle Fukarek još 1954. g. u jednoj studiji o zaštiti prirode predlaže potpunu zaštitu sastojina endemne munike na Prenju. Ovo se može smatrati prvim zvaničnim zahtjevom za zaštitu ove planine. Područje planinskih masiva Prenja, Čvrsnice i Čabulje stavljeno je pod regionalni (republički) vid zaštite 1957. g. od strane Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa BiH. Kasnije će Prostornim planom BiH za period 1981. – 2000. g. ovaj prostor biti predviđen kao budući nacionalni park. Do 1992. g. (početka rata), bez obzira što nije došlo do proglašenja nacionalnog parka, ovaj prostor imao je određeni funkcionalni i institucionalni stepen zaštite. Istina, zaštita je bila prvenstveno u funkciji zabrane i ograničenja lova, ali i zaštite divljači na Prenju i Čvrsnici. Formirano je savezno lovište sa organizovanom službom za uzgoj i zaštitu. U svakom slučaju, nije bilo značajnijeg krivolova, ali niti pretjerane sječe šume ni divlje gradnje. Godine 1996. tadašnji Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa FBiH izrađuje prijedlog za pokretanje postupka za proglašenje nacionalnog parka. Prijedlog nailazi na opću podršku naučne i akademske javnosti (Prof. dr. Fazlija Alikalfić, rektor Univerziteta u Sarajevu), ali ne dobija potporu nadležnih institucija. Sedam godina kasnije (2003. g.) ekološka udruženja iz Konjica i Jablanice, uz podršku ljubitelja prirode iz Mostara, upućuju nadležnom ministarstvu zvaničan prijedlog za pokretanje postupka za proglašenje nacionalnog parka „Prenj – Čvrsnica – Čabulja“. Parlament FBiH je 2006. g. usvojio Odluku o utvrđivanju područja planina Prenja, Čvrsnice i Čabulje područjem od posebnog značaja za FBiH. Nakon toga je u parlamentarnu proceduru upućen nacrt Zakona o nacionalnom parku „Prenj – Čvrsnica – Čabulja“. Održana je i pripadajuća javna rasprava. Međutim, Parlament FBIH nije usvojio predloženi Nacrt i nakon toga ništa se više u smislu nastavku aktivnosti na zaštiti Prenja nije desilo. Područje je ostalo u statusu preliminarne zaštite („područje od značaja za FBiH“), ali praktično na terenu bez ikakve zaštite. Stoga su ove pokrenute aktivnosti na zaštiti Prenja izuzetno važne, te smo mišljenja da Grad Konjic ne bi smio propustiti ovu priliku da konačno na svom području ima jedan visoko-vrijedni prirodni fenomen zaštićen u vidu Nacionalnog parka. Suvišno je čak i napominjati koliku će korist imati naša lokalna zajednica u vidu razvoja održivog turizma, ali i ogromnog povećanja konkurentnosti Konjica kao turističke destinacije.
