20/11/2025
ZAŠTO JABLANIČKO JEZERO SVE VIŠE LIČI NA PUSTINJU?
Posljednjih par godina smo gotovo navikli da Jablaničko jezero (akumulacija HE Jablanica) gledamo poluprazno, posebno u periodu jeseni i zime. Istina je da je ova akumulacija imala i ranije svoje sezonske oscilacije (zimi je količina vode u akumulaciji manja a ljeti veća), ali te varijacije uglavnom nisu bivale česte, a pogotovo nisu bile ovako radikalne kao što je to sad slučaj. Primjerice, ove godine nivo akumulacije je bio najviši u junu (1,5 m ispod maksimalnog nivoa / kote uspora), da bi već nakon nekoliko dana počelo postepeno i konstantno ispuštanje vode tokom ljetne sezone i nastupajuće jeseni. Do sredine ovog mjeseca (novembar o.g.) ušće Neretve u jezero se povuklo do mjesta Radešine, tako da je jezero površinom smanjeno najmanje za trećinu, a količinom vode još i više. Prema našem mišljenju postoji više razloga za problem manjka vode u jezeru, posebno tokom ljetnog perioda. Jedan od općenitijih razloga leži u samoj Elektroprivredi BIH (EPBIH) čiji menadžment godinama ne uspijeva da izvrši konsolidaciju poslovanja ovog javnog preduzeća, kao ni konsolidaciju domaćih rudnika koji se nalaze u zajedničkom koncernu sa EPBIH (čitaj: višak administracije). Stoga EPBIH nije u mogućnosti nabavljati domaći ugalj za potrebe termoelektrana po prihvatljivim cijenama, nego ga mora kupovati po višim cijenama. Logično je da manja proizvodnja struje iz termoelektrana zahtijeva veću proizvodnju iz hidroelektrana, posebno akumulacijskih elektrana kao što je HE Jablanica. Također, jedan od razloga je i loša hidrološka situacija (manjak padavina) ove godine, pa se može pretpostaviti da se i to odrazilo na kritično nizak nivo Jablaničkog jezera. Ipak, jedan razlog za ovakvo stanje je po nama najvažniji, a radi se o spornom i neodgovornom načinu upravljanja akumulacijom od strane EPBIH. Naime, takvo upravljanje im je omogućeno putem Vodne dozvole koju im je 2023. g. izdala Agencija za vodno područje Jadranskog mora (Agencija Jadran) iz Mostara, inače najrelevantnija federalna institucija zaduženu za upravljanje vodama u najširem smislu. Na zahtjev EPBIH u ovoj novoj dozvoli su, za razliku od one ranije iz 2016. g. bukvalno izbačene minimalne kote nivoa jezera po mjesecima, dok su ostale samo maksimalne kote nivoa vode. Vodna dozvola je izdana za period od 15 godina (?) iako je ista ranije izdavana na period od pet godina. Na ovakav sadržaj dozvole upućene su službene žalbe subjekata iz Konjica, ali nakon sprovedbe dvostepenog upravnog postupka Agencija nije promijenila sadržaj dozvole. Uslijedilo je pravdanje da su minimalne kote nivoa jezera izostavljene iz dozvole prvenstveno zbog zaštite od poplava, što je totalni absurd jer su maksimalne kote ostale iste kao i u staroj dozvoli. Sa druge strane iz EPBIH tvrde da je namjena ove HE isključivo proizvodnja energije, te se njena namjena ne odnosi na turizam, vodoopskrbu, sprečavanje poplava i povećanje nivoa jezera kada su sušni periodi u pitanju. Zapravo, poriče se sve ono što je obećavano lokalnoj zajednici prije same gradnje.
Ovom dozvolom je Elektroprivredi BIH bukvalno data dozvola da upravlja akumulacijom bez ikakve obaveze držanja nivoa biološkog minimuma (isključivo tehnički minimum), tj. da može (is)prazniti akumulaciju HE Jablanica u bilo koje doba godine, odnosno kad god zaželi bez obzira na posljedice. A negativne posljedice ovakvog upravljanja akumulacijom nisu male. Prije svega radi se o onemogućavanju vršenja turističkih djelatnosti koje su od strane mještana razvijene posljednjih godina na jezeru (vožnja splavovima, ugostiteljski i smještajni kapaciteti, rekreativne aktivnosti, kampiranje, ribolov itd.). Također, ugrožava se živi svijet u jezeru, a posebno riblji fond na način da riblje vrste prilikom radikalnog smanjenja vodostaja i volumena (količine) vode u jezeru ostaju bez ustaljenih staništa i izvora hrane, te su prisiljene vršiti migraciju ka nizvodnim dijelovima jezera čime postaju laka meta za izlov od strane krivolovaca sa mrežama. Dodatni problem, koji se dešavao i ranije, jesu promjene nivoa jezera za vrijeme mrijesta većine ribljih vrsta (proljeće), pri čemu je dovoljno da se dnevni nivo vode spusti ili poveća za pola metra pa da se uništi cjelogodišnji prirast mlađi određene riblje populacije. Nažalost, ovakvi i slični problemi nisu predmetom vodne dozvole i praktično ne obavezuju EPBIH da poštuje zakone prirode. Međutim, u vodnoj dozvoli postoje i stavke koje obavezuju korisnika HE Jablanica (EPBIH) na određene radnje prilikom upravljanja elektranom i akumulacijom. ‘Opšti akt o održavanju, korištenju i osmatranju vodnog tijela HE Jablanica’, jedan je od akata koji je naveden u vodnoj dozvoli, a kojeg se EPBIH mora pridržavati. Ipak, izvjesno je da se i provedba obaveza iz ovog akta provodi selektivno, odnosno vrši se uglavnom ‘korištenje’ elektrane, dok se ‘održavanje’ akumulacije ne sprovodi u potpunosti. Najbolji primjer koji to pokazuje jeste drastično povećanje nanosa (sedimenta) koji u akumulaciju donose rijeka Neretva s pritokama prilikom bujica. Iako pomenuti akt iz dozvole predviđa periodično čišćenje nanosa iz korita ta obaveza se ne izvršava od strane EPBIH. Ogromni nanosi sedimenta, uzrokovani bujicama, svake godine su sve veći čime se posljedično izaziva smanjenje ukupnog vodnog volumena tj. količine vode u akumulaciji, a što opet negativno utiče na smanjenu proizvodnju energije i onemogućava iskorištenje potpunog energetskog potencijala elektrane.
Vodne dozvole za HE Jablanica o kojima se govori u objavi možete pronaći na linkovima ispod:
Vodna dozvola / HE Jablanica (30.05.2016.)
https://avpjm.jadran.ba/uploads/acts/RJ%2044-15.pdf
Vodna dozvola / HE Jablanica (17.07.2023.)
https://avpjm.jadran.ba/uploads/acts/LCN7sVaEcaMbAeiQdwxWpe5viCIwrMfGKHyq5HOh.pdf
