21/04/2026
U Brčkom promovirano drugo izdanje „Bosanskog pravopisa“ Refika Bulića
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Brčko distrikt Bosne i Hercegovine prethodnog četvrtka je u Islahijjetu upriličila promociju drugog izdanja knjige „Bosanski pravopis“ autora Refika Bulića, doktora lingvističkih nauka i redovnog profesora na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Riječ je o jednom od značajnih savremenih normativnih djela bosanskoga jezika, čiji je izdavač Institut za bosanski jezik i književnost iz Tuzle.
Govoreći o nastanku knjige, Bulić je istakao da je iza pravopisa oko pet godina intenzivnog i mukotrpnog rada, ali i dugogodišnje profesionalno iskustvo u proučavanju jezika, nastavi i normiranju standarda.
„Ja sam, zapravo, cijeli život u tome sazrijevao, bilježio sebi primjere i imao sam prvobitno želju napraviti pravopis koji neće biti veliki. Postavio sam sebi cilj da napravim najmanji mogući pravopis. Mislim da sam to zacrtao na 50-ak stranica, a onda sam vidio da to neće funkcionirati, jer su me često pitali poznanici i studenti nešto iz pravopisa profesora Halilovića dok nisam napravio svoj pravopis. Iako tamo ima rješenje, opet pitaju ljudi, a zamislite šta bi pitali da je to na 50 strana. Dakle, to je prilično obimna knjiga, neubičajena“, kazao je Bulić.
Njegova osnovna ideja bila je izraditi pravopis koji će biti drukčiji od postojećih, koji će biti pristupačan govornicima i usklađen sa stvarnom jezičkom praksom. „Bosanski pravopis“ temelji se na konceptu pravopisnih preporuka, a ne isključivo na rigidnim pravilima.
On naglašava da preporuke ostavljaju prostor govorniku da bira između prihvatljivih varijanti, što ne predstavlja slabost, nego bogatstvo jezika. Posebnost ovoga pravopisa predstavlja i činjenica da donosi akcentirani pravopisni rječnik, što je rijetkost u savremenoj slavistici.
„'Bosanski pravopis' ne razlikuje se samo od onih u BiH već i pravopisa hrvatskog, srpskog i crnogorskog jezika. Pravopis sličan ovome bio je samo 'Pravopis srpskohrvatskog' ili 'Pravopis hrvatskosrpskog jezika' iz 1960. godine. Dakle, on je imao akcentiran rječnik i moj pravopis ima takav rječnik, dok drugi to nemaju. Kada su u pitanju varijante koje možemo birati, to nije nedostatak, nego prednost jezika. Standard treba pomagati govorniku, a ne ograničavati ga“, istakao je autor.
Tokom rada rukopis je, prema njegovim riječima, u akademskom formatu dosezao gotovo 2.000 stranica, što svjedoči o razmjerama uloženog truda. „Bosanski pravopis“ obuhvata čak 1144 stranice, štampane manjim tipografskim fontom, dok pravopisni rječnik sadrži približno 50.000 natuknica. Autor ističe da obim knjige nije rezultat želje za veličinom, nego potrebe da se odgovori na stvarne jezičke dileme.
U rječnik su uvrštene i riječi koje se često pogrešno smatraju „tuđima“ ili obilježjima drugih standarda, iako imaju duboko uporište u bosanskoj jezičkoj tradiciji, naglasio je Bulić. Takav pristup, prema njegovim riječima, doprinosi inkluzivnosti standarda i smanjuje nepotrebne jezičke podjele.
„Ima mnogo riječi koje su našle svoje mjesto u pravopisnom rječniku. Ja sam ih označio kao stileme. Dakle, od njih ne treba bježati. Ima tu nekih drugih pojava koje ljudi ne razumiju baš najbolje. Naprimjer, ako vam neko kaže „tko“, svi će kazati da je to nešto što je hrvatsko. Dakle, kazat će vam da je to hrvatski jezik, a to nije tačno. To uopće nije tačno. U mojoj kući se, naprimjer, doskora tako govorilo. Dok su moja mati, njena, moje tetka bile žive govorilo se „tko“, „netko“, „svatko“. Samo ja govorio „ko“ zato što me je škola tako naučila, a to je jedna stara osobina i bosanskih govora. Ono što se danas može smatrati stilemom, ali ono naše, bosansko, dakle, nema nikakvog razloga da ga ne smatramo svojim“, pojasnio je profesor.
Urednik knjige i lingvista dr. Halid Bulić naglasio je da je riječ o ozbiljnom normativnom djelu koje ima jasnu praktičnu funkciju.
„Pravopis je vodič i pouzdan savjetnik. Svako ko piše bosanskim jezikom svakodnevno ima dileme: kako nešto napisati i kako će ga čitalac razumjeti. Ova knjiga daje odgovore na ta pitanja“, kazao je Halid Bulić.
Lingvista dr. Sead Nazibegović, promotor knjige, podsjetio je da je od prvog izdanja „Pravopisa bosanskoga jezika“ Senahida Halilovića prošlo gotovo trideset godina, zbog čega se prirodno pojavila potreba za novim normativnim djelom.
Naglasio je da Bulićev pravopis nije konkurencija prethodnim djelima iz norme, nego da se radi o novom doprinosu razvoju standarda.
Promotori su zaključili da će „Bosanski pravopis“, zahvaljujući svojoj obimnosti i praktičnoj primjeni, biti od velike koristi nastavnicima, novinarima, studentima, urednicima i svim profesionalnim korisnicima jezika.
Moderatorica promocije bila je profesorica bosanskoga jezika i književnosti Emina Pita.
