Naša Krajina - Naša Baština

Naša Krajina - Naša Baština Udruženje "Naša Krajina - Naša Baština" osnovano je kao društvo prijatelja kulurne i prirodne baštine USK-a. Djeluje pod antičkim geslom "Gnothi Seauton".

🌊 Drvenim plovilom u prošlost: Kostelski buk nekad i sad! 🗺️Pridružite nam se na malom putovanju kroz vrijeme: Krajem 19...
15/04/2026

🌊 Drvenim plovilom u prošlost: Kostelski buk nekad i sad! 🗺️

Pridružite nam se na malom putovanju kroz vrijeme: Krajem 19. vijeka, hrabra književnica i istraživačica Milena Preindlsberger rođ. Mrazović poduzela je avanturističku ekspediciju upravo ovdje. U tradicionalnom čamcu izdubljenom iz samo jednog debla, dvojica mještana iz Bakšaiša i Vrkašića su je navigirala niz Unu. Popela se uz strme stijene kod Kostela i ugledala gotovo netaknuto čudo prirode: bučni, divlji riječni pejzaž pun kaskada.

Kako bismo ponovo učinili vidljivim taj izgubljeni sjaj, uzeli smo olovku u ruke i nacrtali ga. Gornja karta iz 1896. godine prikazuje tačno onaj prizor koji se pružio Mileni Preindlsberger rođ. Mrazović: voda je neukroćeno probijala svoj put preko prirodnih barijera od sedre, na kojima je klepetalo bezbroj malih vodenica. Ali ova divlja ljepota imala je visoku cijenu. Sedrene barijere su toliko zadržavale vodu da su ogromna poljoprivredna zemljišta u dolini redovno bila poplavljena. Inženjeri su po nalogu Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine na kraju posegli za dinamitom: historijske prirodne barijere su minirane i raznesene s 5 tona dinamita, a nivo Une je opao za nevjerovatna dva i po metra. Odstranjeno je oko 140.000 kubika sedre i pijeska!

Donja karta prikazuje Kostela kako ih poznajemo danas (2026. godine). Tok rijeke je trajno ukroćen regulacijama i kasnijom izgradnjom Hidroelektrane »Slapovi na Uni« sa njenim 176 metara dugim derivacionim tunelom. Danas sliku ovog mjesta oblikuju elektrana i poznati Hotel i restoran »Kostelski buk« sa šetalištem i plažom.

Fascinantan kontrast: Od divlje istraživačke romantike Milene Preindlsberger rođ. Mrazović do moderne proizvodnje električne energije i raskošnog turizma.

Šta vas više fascinira – netaknuta, divlja priroda iz prošlosti ili današnji moderni razvoj? Pišite mi u komentarima! 👇

🌧️ Kako ukrotiti divlje rijeke i ekstremne vremenske prilike? Pogled 130 godina u prošlost! 🗺️Jeste li se ikada zapitali...
15/04/2026

🌧️ Kako ukrotiti divlje rijeke i ekstremne vremenske prilike? Pogled 130 godina u prošlost! 🗺️

Jeste li se ikada zapitali koliko je sistematično naša zemlja bila mjerena i preuređivana krajem 19. vijeka? Pogled u službene zapise iz 1900. godine pokazuje ogromne napore u vodogradnji i meteorologiji u Bosni i Hercegovini.

Evo nekoliko fascinantnih historijskih činjenica:

🌦️ Meteorološki i hidrološki podaci:

Kako bi se građevinski projekti savršeno planirali, uspostavljena je ogromna mreža: 97 vodomjernih stanica na rijekama i 99 meteoroloških posmatračkih stanica širom zemlje. Četiri od ovih meteoroloških stanica već su koristile moderne kišomjere koji su sami bilježili podatke (ombrometre) kako bi precizno zabilježili ekstremne vrijednosti. Apsolutni i nevjerovatni rekord: 23. jula 1897. godine na Bjelašnici je izmjeren strašan pljusak od 3,67 milimetara u minuti!

🚢 Kroćenje divljih vodenih puteva:

Drina: Ranije je rijeka bila plovna samo na dužini od 79 kilometara. Male čamce na vesla ljudi su morali mukotrpno vući uzvodno. Kroz masivna čišćenja (1887–1897) stabala i starih vodenica na brodovima , te uz ulaganja od 559.123 forinti , rijeka je regulisana tako da su njome mogli ploviti parobrodi plitkog gaza sa 100 tona tereta.

Sarajevo: Prepoznatljivi kejovi u samom centru grada izgrađeni su u dužini od skoro 2000 metara kako bi se ukrotila Miljacka i otvorile potpuno nove saobraćajne linije.

Naša Una: Kako bi se zaštitila poljoprivreda i zdravlje ljudi, pribjeglo se drastičnim mjerama. Kod Golubića i Brekovice su riječne prepreke i katarakti jednostavno minirani i razneseni. Zbog toga je nivo vode pao za oko 3 metra, čime su trajno okončane štetne poplave na nevjerovatnih 1100 hektara površine.

Nevjerovatan dio infrastrukturne historije koji i danas oblikuje naš pejzaž – od Une do Drine!

Šta vas najviše impresionira? Pedantno prikupljanje meteoroloških podataka ili masivni zahvati na rijekama? Pišite mi u komentarima! 👇

🌊 KOSTELSKI BUK: Žrtva koja je izgradila moderni Bihać 🌊Jučer smo kolega i ja, uz mnogo truda i znoja, uspjeli pronaći l...
06/04/2026

🌊 KOSTELSKI BUK: Žrtva koja je izgradila moderni Bihać 🌊

Jučer smo kolega i ja, uz mnogo truda i znoja, uspjeli pronaći lokacije s kojih su prije više od 130 godina snimljeni veličanstveni prizori Kostelskog buka. Probijanje kroz šikaru i strmine lijeve obale Une bilo je teško, ali stajati na mjestu s kojeg je nekada grmio najveći slap na Uni, neprocjenjivo je iskustvo.

Ovaj slap, o čijoj je ljepoti i snazi s ushićenjem pisala čuvena Milena Mrazović, opisujući ga kao jedno od najljepših čuda prirode, danas više ne postoji u svom izvornom obliku.

💥 Godina 1896. i 5 tona dinamita
Malo ko zna da je za potrebe tadašnjeg "velikog projekta" upotrijebljeno čak 5 tona dinamita kako bi se razbilo i uklonilo nevjerovatnih 148.000 kubika sedre. Bio je to radikalan rez koji je zauvijek promijenio lice našeg kraja.

⚠️ Zašto je buk morao "pasti"?
Iako nam srce pati za izgubljenim prirodnim draguljem, historija nam otkriva drugu stranu medalje. Prije ovog zahvata, Bihać i njegova polja bili su pod stalnom prijetnjom katastrofalnih poplava. Razina Une bila je toliko visoka da se do sela Pokoj moglo doći isključivo lađom!

Miniranjem slapa, razina vode opala je za nevjerovatnih 6 metara. Rezultat?
✅ Spašena naselja od stalnih poplava.
✅ Dobiveno preko 1200 hektara plodnog i iskoristivog zemljišta.
✅ Omogućena izgradnja današnje Jablanske ulice i magistralnog p**a prema Bosanskoj Krupi i Cazinu.

Na mjestu gdje su nekada bili neprohodni močvarni predjeli i visoka voda, danas imamo čitava naselja i ključnu infrastrukturu bez koje ne možemo zamisliti današnji život.

📸 Nekad i sad: Između nostalgije i napretka
Pogledajte ove uporedne fotografije. Na jednoj strani je neukroćena, divlja ljepota koju je Milena Mrazović toliko voljela, a na drugoj pejzaž koji je omogućio razvoj našeg grada.

Ova priča o Kostelskom buku nas uči da napredak često traži velike žrtve. Pitanje koje ostaje generacijama poslije nas je – jesmo li naučili cijeniti ono što smo tom žrtvom dobili i čuvamo li dovoljno ovo što nam je od Une ostalo?

(Podijelite ovu priču o zaboravljenoj istoriji Bihaća!) 👇

Da li je čuveni arhitekta Josip Vancaš projektovao Ostrožac? 🏰Iako (još uvijek) nije pronađen njegov potpisani nacrt, sa...
04/03/2026

Da li je čuveni arhitekta Josip Vancaš projektovao Ostrožac? 🏰
Iako (još uvijek) nije pronađen njegov potpisani nacrt, sama arhitektura ukazuje upravo na to! Dvorac u Ostrošcu je pravo remek-djelo kasnog historizma s prepoznatljivim regionalnim pečatom.
U nadolazećoj knjizi »Ostrožac — kamen, strast i propast — tragovima porodice Berks« predstavljam ovu umjetničko-historijsku tezu: jedinstveni arhitektonski izražaj jedinog dvorca u Bosni i Hercegovini, porodične veze Isabelle von Berks i ekskluzivnost ovog projekta u Krajini vode nas direktno do radnog stola Josipa Vancaša, ili barem njegovog bliskog sarajevskog arhitektonskog kruga. 📐✨
Šta vi mislite o ovoj teoriji? Podijelite svoje mišljenje u komentarima! 👇

📣 Večeras se vraćamo u jedno nezaboravno vrijeme! Pridružite nam se na promociji emotivne i nostalgične knjige »16:45 za...
24/02/2026

📣 Večeras se vraćamo u jedno nezaboravno vrijeme! Pridružite nam se na promociji emotivne i nostalgične knjige »16:45 za Zagreb sa posljednjeg perona 11« , autora Saše Vlaisavljevića.

Ova knjiga nije samo priča o jednom putovanju; ona je hronika odrastanja generacija. Vraća nas u vrijeme kada se u svijet kretalo autobusom »Unatransa« sa bihaćkog posljednjeg perona 11. To je priča o studentskim danima u Zagrebu, odlascima od kuće, o prkosu mladosti, o ratnim godinama, prvim ljubavima, ali prije svega — o neraskidivim prijateljstvima i vječnoj, modrozelenoj rijeci Uni koja je zauvijek ostala u srcima.

Kako je istaknuto u recenzijama, ovo je prava himna studentskim danima i dokaz da su prava prijateljstva preživjela sve granice i godine.

📍 Gdje: Gradska galerija, Bihać
🕖 Kada: Večeras u 19:00 sati

Dođite da zajedno oživimo sjećanja, podijelimo priče i proslavimo vrijeme koje nas je oblikovalo. Svi ste dobrodošli! ✨

Adieu, notre ami! Adieu!
16/02/2026

Adieu, notre ami! Adieu!

»OSTROŽAC – kamen, strast i propast«Tragovima porodice Berks (II dopunjeno izdanje)Autor: Almir KurtovićJezici izdanja: ...
15/02/2026

»OSTROŽAC – kamen, strast i propast«
Tragovima porodice Berks (II dopunjeno izdanje)
Autor: Almir Kurtović
Jezici izdanja: Bosanski, Njemački, Slovenački

Knjiga »Ostrožac – kamen, strast i propast« predstavlja kapitalno djelo koje nadilazi okvire klasične zavičajne monografije. Riječ je o intimnoj, ali istorijski duboko utemeljenoj sagi o jednoj porodici, jedinstvenom dvorcu i epohi koja je zauvijek promijenila lice Bosne i Hercegovine. Ovo drugo, znatno dopunjeno izdanje, donosi fascinantnu priču o usponu i tragičnom kraju plemićke porodice von Berks, čija je vizija pretvorila srednjovjekovnu utvrdu iznad Une u romantični dvorac evropskog ranga.

Vizionari u Bosni (1878–1918)
U fokusu priče su Lothar von Berks, vitez Malteškog reda i carski komornik, i njegova supruga Isabella von Berks (rođ. Adamović Čepinska). Kao okružni predstojnik u Bihaću (1896–1905), Lothar nije bio samo administrator; bio je pokretač modernizacije. Knjiga dokumentuje njihovu ključnu ulogu u društvenom preporodu Krajine, osnivanju Turističkog kluba i povezivanju Bosne i Hercegovine sa srednjoevropskim tokovima.

Dvorac kao »kamen i strast«
Ostrožac je u ovoj knjizi prikazan kao otjelotvorenje životnog sna. Detaljno se opisuje kako je, pod umjetničkim vodstvom Isabelle von Berks, oronuli grad dobio novo ruho. Autor nas vodi kroz proces gradnje, estetske odluke i život unutar zidina, potkrijepljen ekskluzivnim nacrtima i fotografijama koje svjedoče o nekadašnjem sjaju.

Od sjaja do »propasti«
Drugi dio naslova odnosi se na nemilosrdnu sudbinu porodice i dvorca nakon 1918. godine, a posebno nakon Drugog svjetskog rata. Autor bez uljepšavanja opisuje nacionalizaciju 1946. godine, pretvaranje dvorca u dom za ratnu siročad, te brisanje istorijskog sjećanja. Kroz citate iz djela kao što su »S partizanima« Vladimira Nazora i »S Titom« Vitomira Grpca, knjiga nudi uvid u to kako su novi režimi gledali na naslijeđe Berksovih.

Šta donosi II dopunjeno izdanje?
Ovo izdanje rezultat je decenijskog istraživanja i donosi potpuno nove materijale koji nisu bili dostupni u prvom izdanju: novi istorijski izvori o fascinantnim pričama, događajima, koji su bili skriveni u mračnim arhivima Bosne i Austrije. Živa svjedočanstva: Sadržaj je obogaćen sjećanjima Julijane Petrović (rođ. von Berks), te informacijama dobijenim od barunice Madeleine von Vogelsang i baruna Georga Pereire Arnsteina - srodnika i potomaka Isabelle von Berks. Autor koriguje istorijske netančnosti i nudi precizno genealoško stablo porodica Berks, Adamović i Normann-Ehrenfels. Prepoznajući da je priča o Ostrošcu dio šire evropske baštine, knjiga je priređena na tri jezika — bosanskom, njemačkom i slovenačkom — čineći je dostupnom široj publici i potomcima onih koji su nekada hodali zidinama Ostrošca. — »Priča o Ostrošcu i njegovim graditeljima, ali i rušiteljima, zaljubljenicima i idealima, svakako zaslužuje biti objavljena. Autor vješto gradi priču... nudeći tekst koji će sigurno upotpuniti znanja o zavičajnoj istoriji.« — iz recenzije prof. Ivice Mataije! O autoru: Almir Kurtović je istraživač posvećen očuvanju zavičajne istorije Unsko-sanskog kantona. Njegov stil pisanja, koji recenzenti nazivaju »istorijsko-popularnim«, uspješno spaja arhivsku preciznost s emocijom, oživljavajući prošlost za nove generacije. Rođen je 1977. godine u Bihaću, gdje živi sa suprugom i dvoje djece.

Hladno je poslijepodne krajem novembra 1918. Sada već stari Berks šeta oko dvorca i razmišlja o tome šta sve čeka porodi...
04/02/2026

Hladno je poslijepodne krajem novembra 1918. Sada već stari Berks šeta oko dvorca i razmišlja o tome šta sve čeka porodicu. Monarhije više nema! Našli su se u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a on sluti da tome neće još dugo svjedočiti. Ipak, izgledi za ostatak porodice su za sada prilično optimistični... © 2026 www.cultour-ami.com

Zna li neko koji od preko 30 gradova Unsko-sanskog kantona je na slici?
02/02/2026

Zna li neko koji od preko 30 gradova Unsko-sanskog kantona je na slici?

Zamak Ostrožac i kanjon Une... »Historizirani crtež s proširenim ambijentalnim ugođajem uz pomoć AI © 2026 www.cultour-a...
02/02/2026

Zamak Ostrožac i kanjon Une... »Historizirani crtež s proširenim ambijentalnim ugođajem uz pomoć AI © 2026 www.cultour-ami.com«

Prođoh Bosnom kroz gradove... a la miniature!
31/01/2026

Prođoh Bosnom kroz gradove... a la miniature!

Address

Srebrenicka
Bihac
77000

Telephone

+38762733455

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Naša Krajina - Naša Baština posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Naša Krajina - Naša Baština:

Shortcuts

Share

Category