Sačuvajmo Rosulje

09/10/2026

🚗 Samo nekoliko sati bez automobila bilo je dovoljno da koncentracija azot-dioksida u centru Banjaluke padne gotovo četiri p**a. Mjerenja Grada Banjaluka pokazuju i značajan pad drugih zagađujućih materija.

Koliko automobili utiču na kvalitet vazduha u gradu možda se najbolje vidi onda kada ih nema, piše portal Buka.

Tokom Dana bez automobila, 20. septembra, koncentracija azot-dioksida (NO₂) u centru Banjaluke bila je 74 odsto niža nego dan ranije, kada je saobraćaj odvijan uobičajeno. Drugim riječima, izmjerena vrijednost bila je gotovo četiri p**a manja.

Podaci su rezultat mjerenja kvaliteta vazduha koja je Grad Banjaluka obavio 19. i 20. septembra 2026. godine, u okviru Evropske sedmice mobilnosti.

Za saobraćaj je 20. septembra od 16 do 20 časova bila zatvorena Ulica dr Mladena Stojanovića, na potezu od Ulice Trive Amelice do Ulice olimpijskih pobjednika. U tom dijelu grada održana je i biciklistička trka.

Kvalitet vazduha pratila je mobilna mjerna stanica postavljena u parku „Dr Mladen Stojanović“, a upoređene su srednje izmjerene vrijednosti tokom dana sa uobičajenim saobraćajem i Dana bez automobila.

Rezultati su pokazali da su koncentracije svih praćenih zagađujućih materija bile niže 20. septembra.

Najizraženiji pad zabilježen je upravo kod azotnih oksida i benzena, zagađujućih materija za koje je saobraćaj jedan od glavnih izvora. Koncentracija čađi pala je za oko trećinu.

Pad koncentracija PM2.5 i PM10 čestica bio je nešto manji – između 15 i 20 odsto. Razlog je to što na količinu sitnih čestica u vazduhu, osim saobraćaja, utiču i drugi izvori zagađenja.

Nekoliko sati dovoljno da se vidi razlika

Podaci dobijeni tokom ovog mjerenja ne znače da bi potpuno zatvaranje jedne ulice dugoročno riješilo problem zagađenja vazduha u Banjaluci.
Međutim, pokazuju koliko brzo promjena intenziteta saobraćaja može uticati na koncentraciju pojedinih zagađujućih materija.

Posebno je značajan podatak za NO₂, gas koji nastaje prvenstveno sagorijevanjem goriva i čija je koncentracija u urbanim sredinama usko povezana sa saobraćajem.

Fondacija „Prodiši“, koja je ukazala na rezultate mjerenja, pozvala je građane da, kada god mogu, automobil zamijene hodanjem, biciklom ili javnim prevozom.

Istovremeno, upozorili su i na problem uklanjanja ili softverskog isključivanja sistema za kontrolu emisija na dizel vozilima.

DPF filter zadržava čađ i sitne čestice, EGR ventil smanjuje nastajanje azotnih oksida, dok AdBlue sistem omogućava njihovo hemijsko uklanjanje iz izduvnih gasova. Njihovo uklanjanje ili neispravnost može značajno povećati emisije iz vozila.

„Kad se automobili sklone samo na nekoliko sati, vazduh u centru grada odmah je čistiji. Ne možemo svi svaki dan ostaviti auto, ali svako može više pješačiti, voziti bicikl i održavati ispravnim ekološke sisteme na svom vozilu“, izjavila je Maja Popović, direktorica Fondacije „Prodiši“.

Mjerenje je tako, makar na kratko, pokazalo ono što građani često osjećaju tokom saobraćajnih gužvi – manje automobila znači manje pojedinih zagađujućih materija u vazduhu.

Podaci su objavljeni u izvještaju Grada Banjaluka o mjerenju kvaliteta vazduha povodom Dana bez automobila 2026.

Samo nekoliko sati bez automobila bilo je dovoljno da koncentracija azot-dioksida u centru Banjaluke padne gotovo četiri p**a. Mjerenja Grada Banjaluka poka ...

02/10/2026

🏗 Jedan od najvećih prostora u Lazarevu mogao bi u narednim godinama potpuno promijeniti izgled.

➡️ Na javnom uvidu je obuhvat revizije regulacionog plana za 16,1 hektara oko Nove pijace, a upravo za ovaj dio Banjaluke ranije su najavljivani izmještanje pijace, novi trg i drugačija namjena zemljišta.

➡️ Riječ je o prostoru između ulica Knjaza Miloša, Braće Pišteljić, Braće Podgornik, Prote Nikole Kostića i željezničke pruge Banjaluka-Doboj.

➡️ Odluka o reviziji plana donesena je početkom ove godine, a građani, vlasnici nekretnina i korisnici prostora prijedloge i sugestije mogu dostaviti Gradskoj upravi do 13. oktobra.

➡️ Obuhvat zahvata veliki kompleks Nove pijace i okolno zemljište prema željezničkoj pruzi, dok se sa druge strane nalazi Ulica knjaza Miloša. Na njegovom južnom dijelu je i kružni tok kod „Lesnine“, gdje je nedavno podignut spomenik knezu Lazaru.

Jedan od najvećih prostora u Lazarevu mogao bi u narednim godinama potpuno promijeniti izgled. Na javnom uvidu je obuhvat revizije regulacionog plana za 16,10 hektara oko Nove pijace, a upravo za

01/10/2026

✊️ Građani naselja Kočićev vijenac i Aleja Centar protiv izmjena regulacionih planova❗️
⏳️ Odbornicima dali rok za izjašnjenje❗️

Aleja Centar nije usamljena. Sve više banjalučkih naselja posljednjih mjeseci postaje poprište gotovo identičnih sukoba između stanovnika i planova za novu

29/09/2026

📢 Održana javna rasprava: Slijede korekcija Nacrta RP i novi javni uvid

📝 Zbog podnesenih primjedbi 408 građana, Nacrt izmjene dijela Regulacionog plana za južni dio Rosulja biće djelimično korigovan i upućen na ponovni javni uvid i javnu raspravu.

🏛 Potvrdili su to predstavnici Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka i urbanističke firme „Routing“ na juče održanoj javnoj raspravi za regulacioni prostor između ulica: Mladena Stojanovića, Milana Radmana, Kralja Petra II i Trive Amelice, površine 2,17 hektara.

🏠 Kako je prezentovano, na osnovu primjedbi vlasnika parcela unutar obuhvata, firma "Routing" je predložila brisanje dvije ucrtane stambeno-poslovne lamele (P+6) u Ulici 5. kozarske brigade, odnosno zadržavanje postojećih porodičnih kuća.
Iz istog razloga, predložili su ukidanje predviđenog spoja nove saobraćajnice sa Ulicom kralja Petra II jer vlasnici ne pristaju na rušenje svojih stambenih objekata.

🏢 Nadalje, gabariti tri ucrtane stambeno-poslovne zgrade od sedam spratova (P+7) vertikalno se koriguju ukidanjem jedne etaže (na P+6) ali uz širenje horizontalnih garabita.

❌️ Na javnoj raspravi nisu uvažene primjedbe mještana Rosulja da preopterećena javna infrastruktura u naselju ne može podnijeti pritisak nove kolektivne stanogradnje, od zakrčenih ulica, manjka parkinga, iscrpljene komunalne mreže i javnih usluga.

🗣 Građani su redom ukazali da Osnovna škola „Aleksa Šantić“ već sada radi u tri smjene sa 200 učenika više od predviđenih prostornih uslova, da javni vrtići imaju duge liste čekanja na upis mališana, te na preopterećenost ambulante porodične medicine u Rosuljama.

❌️ Istakli su da se izmjenama regulacionog plana bez prethodnih analiza uticaja i opterećenja infrastrukture nanosi trajna šteta i pogoršava kvalitet života stanovnika u svim aspektima.

🏛 Vuk Višekruna, ovlašteni potpisnik Odjeljenja za prostorno uređenje, odgovorio je da nema potrebe da se rade prethodne studije opterećenja infrastrukture, smatrajući da postojeći problemi u naselju nisu predmet Nacrta niti razlog za obustavu kolektivne stanogradnje.

📈 Građani su naglasili da ključni problem urbanizma u Banjaluci predstavlja masovno parcijalno prekrajanje gradskih naselja u interesu investitora, bez novog Urbanističkog plana Grada koji bi sveobuhvatno sagledao i uobzirio sve aspekte održivog razvoja.

27/09/2026

25/09/2026

‼️📢 POZIV NA JAVNU RASPRAVU‼️

📝Javna rasprava o Nacrtu izmjene
dijela Regulacionog plana za južni dio Rosulja.

📍Gradska uprava Banjaluka, sala broj 33
(sala Skupštine Grada)

📅 Ponedjeljak, 28.09.2026. god.
🕟 16.30 h

📢 POZIVAMO građane da dođu na javnu raspravu i iznesu primjedbe na plan izgradnje novih višespratnica u južnom dijelu Rosulja.

📈 Radi se o Nacrtu izmjene dijela RP za prostor između ulica Mladena Stojanovića, Milana Radmana, Kralja Petra II i Trive Amelice, površine 2,17 hektara.

25/09/2026

✊️ Podrška sugrađanima iz Kočićevog vijenca!

21/09/2026

🏫🎒Banjaluka ima hroničan problem po pitanju predškolskog i osnovnog obrazovanja. Svake godine nekoliko hiljada djece ostane ispod crte prilikom upisa u vrtić zbog nedostatka mjesta.

❗️Gradske škole su pred pucanjem, đaci idu u tri smjene, zbornice su pretvorene u učionice, nastavnici su po hodnicima za vrijeme odmora, časovi fizičkog vaspitanja se rijetko gdje izvode u skladu sa predviđenim fondom, a produženi boravak za djecu do trećeg razreda je uglavnom misaona imenica.

📉 Taj problem je prepoznat još prije petnaestak godina pa su u Prostornom planu do 2030. godine date jasne smjernice razvoja Grada. Taj strateški dokument je usvojen i na sjednici Skupštine grada Banjaluka (Službeni glasnik Grada Banjaluka br. 11/14).
U ovom planskom dokumentu su precizirani nedostajući kapaciteti, označena naselja koja rastu i navedene škole koje već rade pod pritiskom.

❌️ Ali umjesto da se ta potreba konačno pretvori u škole, vrtiće i drugu infrastrukturu za djecu, u Banjaluci se ponavlja suprotan obrazac - tamo gdje je prostor godinama rezervisan za školu i vrtić, pokušava se otvoriti put novoj stambenoj izgradnji.

❌️ To više nisu izolovani slučajevi niti pojedinačni problemi nekoliko naselja. Riječ je o obrascu u kojem se prvo grade stanovi, a tek onda postavlja pitanje gdje će djeca iz tih stanova u školu, vrtić, na trening ili u park.

❌️ U Aleji Centar škola i vrtić planirani su gotovo dvije decenije, ali nikada nisu izgrađeni. Umjesto njihove realizacije, građani se sada ponovo suočavaju sa pokušajem izmjene plana i novom stambeno-poslovnom izgradnjom upravo na prostoru koji je bio namijenjen društvenoj infrastrukturi.

❗️U Rosuljama, istovremeno, postojeća škola već nema dovoljno prostora ni za ono što danas mora da obezbijedi, dok se naselje i dalje suočava sa pritiscima nove gradnje.

❗️Ako se ovakav model nastavi, pitanje više nije da li će škole i vrtići biti preopterećeni. Pitanje je koliko dugo će grad moći da širi stambene kapacitete, a da istovremeno odgađa infrastrukturu bez koje ta naselja nisu funkcionalna.

Detaljnije u tekstu ⬇️

Banjaluka ima hroničan problem po pitanju predškolskog i osnovnog obrazovanja. Svake godine nekoliko hiljada djece ostane ispod crte prilikom upisa u vrtić zbog nedostatka mjesta. Gradske škole su pred pucanjem, đaci idu u tri smjene, zbornice su pretvorene u učionice, nastavnici su po hodnici...

16/09/2026

Grupa građana Za Plan juče je Gradu Banjaluka predala prijedlog inicijative za izmjene i dopune Odluke o uređenju prostora i građevinskom zemljištu.

Inicijativa je proizašla iz višemjesečnog rada sa građanima. Kroz javni forum, participativne radionice u više banjalučkih naselja i razgovore sa stručnom javnošću čula se jasna poruka:
👉 građani žele da budu uključeni prije nego što su ključne odluke već donesene.

Danas se često sa planiranim intervencijama upoznaju tek kada je idejno rješenje već napravljeno ili kada radovi treba da počnu. Tada je mogućnost da njihove potrebe i prijedlozi zaista utiču na konačno rješenje veoma ograničena.

Zato predlažu da se uvedu mehanizmi koji će omogućiti:
✅ pravovremeno informisanje i konsultovanje građana;
✅ sistemsko uključivanje stručne javnosti;
✅ javno predstavljanje predloženih rješenja;
✅ učešće građana u izboru rješenja za javne prostore od posebnog značaja.

Javni prostor pripada svima nama. Zato odluke o njemu treba da donosimo zajedno - građani, struka i institucije.

🏙️ Predali smo inicijativu „Za grad zajedno“

Želimo da se o javnim i zelenim površinama u Banjaluci odlučuje transparentnije i odgovornije - zajedno sa građanima i strukom.
Zato smo Gradu Banjaluka predali prijedlog inicijative za izmjene i dopune Odluke o uređenju prostora i građevinskom zemljištu.

Naša inicijativa je proizašla iz višemjesečnog rada sa građanima. Kroz javni forum, participativne radionice u više banjalučkih naselja i razgovore sa stručnom javnošću čuli smo jasnu poruku:
👉 građani žele da budu uključeni prije nego što su ključne odluke već donesene.

Danas se često sa planiranim intervencijama upoznaju tek kada je idejno rješenje već napravljeno ili kada radovi treba da počnu. Tada je mogućnost da njihove potrebe i prijedlozi zaista utiču na konačno rješenje veoma ograničena.

Zato predlažemo da se uvedu mehanizmi koji će omogućiti:
✅ pravovremeno informisanje i konsultovanje građana;
✅ sistemsko uključivanje stručne javnosti;
✅ javno predstavljanje predloženih rješenja;
✅ učešće građana u izboru rješenja za javne prostore od posebnog značaja.
Tražimo da se grad razvija planskim, transparentnim i odgovornim odlukama, uz znanje struke i iskustvo ljudi koji taj prostor svakodnevno koriste.

Javni prostor pripada svima nama. Zato vjerujemo da i odluke o njemu treba da donosimo zajedno - građani, struka i institucije.

📌 Detalje inicijative možete pročitati na linku u prvom komentaru.



PRAGG - Proaktivni građani i građanke
Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini