14/02/2026
🌐 Na senzacionalističke objave o kormoranima s 02. februara reagovali smo saopštenjem 05.02.(https://www.srna.rs/novost/1368698/kormorani-nisu-krivi-za-ugrozavanje-ribljeg-fonda-u-vrbasu), a zatim i izjavom za emisiju Centar dana ATV, međutim izostalo je nekoliko odgovora na tvrdnje iznesene u emisiji.
❌ Kormoran problem Vrbasa, treba da se "otjera negdje", ribolovci "znaju" pravo stanje, a mi "čitamo sa portala".
✅ Prije svega, Vrbas nije rijeka koja teče „od Bočca do Laktaša“. Ne može se posmatrati izdvojeno ni u smislu kretanja ptica, ni u smislu dinamike ribljih populacija. Naši podaci prikupljeni su itekako na terenu, a ne "čitanjem sa portala", a naš stav odnosi se na cijelu rijeku, kao i ostatak RS/BiH.
❌ Na Vrbasu od Bočca do Laktaša 1500 kormorana.
✅ U cijeloj BiH zimi boravi 7.000–9.000 kormorana. Na srednjem toku Vrbasa broj nije prelazio nekoliko stotina jedinki, što potvrđuje Međunarodno brojanje ptica močvarica (IWC), koje se provodi od 1998.g i u kome redovno učestvujemo.
❌ Na ovoj dionici Vrbasa kormoran pojede zimi 180 t ribe.
✅ Ove računice nisu realne, nisu zasnovane na stvarnom monitoringu i naučnim podacima. Ne postoje podaci o takvoj biomasi ribe na toj dionici, ptice se stalno pomjeraju, ne love svaki dan jednako i kormoran ne može istrijebiti ribu kojom se isključivo hrani. Ali istina je da kormoran lokalno i sezonski može imati negativan uticaj, posebno na ribnjacima i manjim i osjetljivim salmonidnim vodama.
❌ Kormoran se pojavio od 2012. i uništio svu ribu u Vrbanji.
✅ Kormoran je naša autohtona vrsta koja je sredinom 20. v doživjela pad brojnosti, pa je mnogi ranije nisu viđali. Veća prisutnost posljednjih decenija ne znači da ga nije bilo i da je danas uzrok svih problema rijeka.
❌ Kormoran sam uništio tonu poribljene pastrmke.
✅ Ribom nije poribljen akvarijum da se tako nešto tvrdi, već rijeka koja se složen i živ ekosistem. Opstanak ribe kojom se poribljava zavisi od kvaliteta poribljavanja, staništa, raznih drugih predatora, zagađenja, krivolova, upravljanja vodama... Tvrdnje da na Vrbasu nema eksploatacije šljunka, hidroelektrana, zagađenja i krivolova nisu tačne! Ne možemo posmatratio rijeku kao dionicu kojom gazduje jedno udruženje, bez uzimanja u obzir ostatka rijeke i svih uticaja.
❌ "Struka da potvrdi ono što mi već znamo, pa da se odobri uništenje kormorana."
✅ Struka ne postoji da „potvrđuje“ unaprijed formirane stavove, već da iznese činjenice, objektivne podatke i vjerovatnoću. Mjere plašenja i odstrela već se sprovode u cijeloj RS i FBiH. Pozivi na uništavanje, potkrijepljeni preuveličanim i netačnim argumentima, nisu i ne mogu biti rješenje. Podsjećamo da su prethodnih godina kao „krivci“ za stanje ribljeg fonda i rijeka proglašavane i vidre, dabrovi, čaplje, zmije ribarice, pa čak i barske kornjače. Takav narativ vodi ka apsurdu u kojem bi u prirodnim rijekama trebalo da opstanu samo riba i čovjek koji će je pecati, a sve ostalo da nestane.
❌ "Što da mi štitimo hrvatske i mađarske ptice?!"
✅ Hrvatska i Mađarska ne „uništavaju“ kormorane, već imaju planske i kontrolisane mjere upravljanja populacijom kormorana. Saglasni smo da kormoran može praviti ozbiljne probleme na ribnjacima i da tamo populaciju treba strožije kontrolisati. Međutim, ptice su sa ribnjaka u velikoj mjeri rastjerane na rijeke, koje su javno dobro i prirodni ekosistemi, a ne privatno vlasništvo.
❌ Kormoran uništava svu ribu, ranjava i krupnu ribu koju ne može da pojede.
✅ Kormoran se primarno hrani sitnom ribom i ciprinidama, odnosno najlakše dostupnim plijenom. Tačno je da pojedine ptice, naročito mlade i neiskusne, pokušavaju lov krupnije ribe koju ne mogu progutati, pa dolazi do povreda ili povraćanja, ali to nije pravilo u ishrani. Što su rijeke u neprirodnijem i lošijem stanju, to je riba više izložena predatorstvu kormorana!
⚠️DIZB se ne zalaže za „apsolutnu zaštitu kormorana“, već za činjenice umjesto senzacionalizma i za sistemski pristup: zaštitu staništa, bolji nadzor i odgovorno upravljanje vodama.
