KANA / ko ako ne arhitekt

KANA / ko ako ne arhitekt KANA / ko ako ne arhitekt je grupa arhitekata udruženih oko ideje da spriječi devastaciju arhitektonskih vrijednosti na prostoru Crne Gore.

U maju je u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore otvorena izložba "Prenamjena: prostor i riječ" umjetnice Iren...
10/06/2026

U maju je u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore otvorena izložba "Prenamjena: prostor i riječ" umjetnice Irene Lagator Pejović. Galerija se nalazi u zgradi Leksikografskog zavoda Crne Gore, koju je projektovala Kana Radević, čijim se djelom i zaostavštinom bavi i sama izložba. Kako stoji u najavi:

"Projekat istražuje stvarno stanje manje vidljivih projekata Svetlane Kane Radević - realizovanih u sprezi sa društvenim preduzećima poput Duvanskog kombinata i Vodovoda i kanalizacije Titograda, Leksikografski zavod Crne Gore (galerija u kojoj se izložba događa) - ukazujući na arhitekturu kao praksu koja nastaje unutar specifičnih proizvodnih i društvenih uslova. U tom smislu, fokus se pomjera sa kanonizovanih i nagrađivanih djela arhitektice, ka ostvarenjima koja svjedoče o kompleksnim vezama između rada, institucija i javnog dobra."

Pozdravljamo ovaj pristup i pozivamo sve koji se nađu u Podgorici da posjete izložbu - biće otvorena do 21. juna. Raduje nas što izložba uključuje i inicijativu ka Upravi za zaštitu kulturnih dobara da još jedan, manje poznat Kanin autorski kompleks na periferiji Podgorice, bude prepoznat i zaštićen kao kulturno dobro. Tu su i reference na važne dokumente koji su se bavili prostorom i urbanizmom Crne Gore i okvire u kojima su nastajali, među kojima je i "Prostorni plan socijalističke republike Crne Gore do 2000. godine", koji potpisuju Republički zavod za urbanizam i projektovanje - Titograd, Centar Ujedinjenih nacija za ljudska naselja (UNCHS) - Najrobi, i Služba Ujedninjenih nacija za otklanjanje posledica katastrofa (UNDRO) - Ženeva. Uglavnom, pođite i pogledajte izložbu, vrijedi.

P.S - Zanimljivo je kako se izložba odnosi prema prostoru galerije u kojoj je postavljena, vidjećete.

P.P.S - U kontekstu promišnjanja proizvodnih i vlasničkih odnosa koji nam određuju budućnost - a i prošlost - zanimljivo je i to da je prostor galerije (koji je, kako već rekosmo, '80ih projektovala Kana Radević, u okviru zgrade Leksikografskog zavoda) danas u vlasništvu aktuelnog ministra urbanizma, Slavena Radunovića, i njegove porodice.

Fotografije: MSU CG, kao i naše, nastale tokom nedavne posjete izložbi.

Prošle srijede je naša Sonja Dragovic gostovala u emisiji "Radar" televizije Vijesti, autora Marka Mišića. Gošća je bila...
09/06/2026

Prošle srijede je naša Sonja Dragovic gostovala u emisiji "Radar" televizije Vijesti, autora Marka Mišića. Gošća je bila i Glavna gradska arhitektica, arh. Duška Mačić. Snimak možete pogledati na linku u komentaru, preporučujemo - razgovarali smo, između ostalog, o tome ima li prostora za život na Zagoriču; zašto nema javne infrastrukture u novim kvartovima na Zabjelu; ko je (i ko nije) bio iznenađen kad novi hoteli u Kolašinu nijesu imali kanalizacionu mrežu na koju bi se mogli prikačiti i početi sa radom; da li je arhitektonska i planerska profesija tokom proteklih decenija prosto zaboravila kako se planira i gradi grad za život (spoiler alert: nije); da li će cijene stanova u Podgorici dramatično da padnu ako se ljudi masovno odsele u predgrađa, kao što su već počeli da se sele (spoiler alert: neće).
Zahvalne smo na pozivu i na prostoru koju je ova tema dobila - očekujemo nove prilike, razgovore i glasove, jer su problemi veliki, ima ih mnogo, i naše društvo ih mahom ignoriše.

Posebno smo zahvalne novinaru Mišiću koji, inače, već godinama istražuje kako se u Crnoj Gori proizvodi prostor, za koga, i koje su posljedice. Materijal koji je pripremio za ovu epizodu, čiji su djelovi iskopani iz arhive od prije desetak godina, komotno bi mogao biti knjiga - etnografski zapis o tome kako savremeni podgorički urbanizam istjeruje ljude iz grada i čini sve aspekte života ovdje (osim profitiranja od stanogradnje, naravno) težim i ružnijim. Mnogo je važno da to vidimo i da se nanovo suočimo sa odlukama koje stoje iza ovakvog stanja u prostoru, i svaka čast za novinare koji to suočavanje čine mogućim kroz ovako uporan i kvalitetan rad.

Zašto je "Velje Brdo" em loša, em neizvodljiva ideja - još jednom, sve na jednom mjestu ⤵️⤵️⤵️ "Državna Strategija stamb...
24/04/2026

Zašto je "Velje Brdo" em loša, em neizvodljiva ideja - još jednom, sve na jednom mjestu ⤵️⤵️⤵️

"Državna Strategija stambene politike navodi da je za 2025. godinu za Velje Brdo opredijeljeno 10 miliona eura, dok je za 2026. iz državnog bužeta planirano svega 105.490 eura. Sa druge strane, prema UNECE izvještaju, ukupan trošak izgradnje čitavog naselja procijenjen je na oko 3,5 milijardi eura, što možemo prevesti ovako: ako bi Crna Gora svake godine odvajala 100 miliona eura isključivo za “Velje Brdo”, što je za našu malu ekonomju ogroman iznos, bilo bi nam potrebno 35 godina da pokrijemo samo troškove izgradnje."
&
"Ako se nekako i desi da neki stanovi budu izgrađeni na ovom prostoru, to će biti sa više godina zakašnjenja, jer tehnički ne može onoliko brzo koliko Vlada kaže da može, i bez adekvatne infrastrukture - već znamo da su predviđene septičke jame i da se ne zna odakle će doći voda; znači, sve i kad bi se ovo desilo nekad u narednoj deceniji, kvalitet stanovanja bio bi daleko ispod obećanog. Onda će se postaviti pitanje ko je odgovoran prema ljudima koji su čekali, koji su možda propustili druge opcije za rješavanje stambenog pitanja, i koji su svoje važne životne izbore vezali za ovo obećanje."
&
"Koliko je nama poznato, u zakonu ne postoji stavka o tome kako kazniti, i koga kazniti, ako Vlada bez ekonomske analize i studije izvodljivosti pokrene ogroman građevinski poduhvat na rubu zaštićenog područja. Ako se desi ono što ima najviše izgleda da se desi - da projekat propadne i da stanovi, ako uopšte ijedna zgrada bude izgrađena, budu neuslovni - odgovornost će biti difuzna, svi će upirati prstom jedni u druge, a građani, priroda i javni budžet će ostati da snose posljedice."

Građanima se obećava vlasništvo nad jeftinim stanovima, dok strateški dokumenti predviđaju model trajnog zakupaSonja Dragović (KANA) za Portal ETV: Velje Brdo je obmana – 3,5 milijardi za iluziju bez pokrića24. april 2026, 07:00Miraš Dušević Sonja DragovićU trenutku kada vlast projekat ...

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je ipak radilo za vikend, i na naš formalni dopis odgovo...
20/04/2026

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je ipak radilo za vikend, i na naš formalni dopis odgovorilo saopštenjem za medije u kome naše djelovanje naziva "zlonamjernim". Smatramo da javnost zaslužuje da vidi zašto ministarsko obrazloženje ne drži vodu, i zašto ćemo nastaviti da ga osporavamo.

🔴 Prvo, što se tiče argumenta “ma ljudi samo imaju istog poslodavca”:

Ministarstvo tvrdi da vanredna profesorka Šišović i asistentkinja Dukanac nijesu zaposlene "kod" dekana Lojanice, nego zajedno s njim kod istog poslodavca - Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ovo u prvi mah zvuči kao da možda ima smisla, ali promašuje samu svrhu pravila o kojima ovdje govorimo.

Pitanje nije da li je prof. Lojanica bio lično pristrasan. Možda jeste, možda nije, mi to ne znamo i ne tvrdimo. Pitanje je potpuno drugo: da li je situacija bila takva da je mogla stvoriti pristrasan ishod? Apsolutno jeste. Upravo iz tog razloga postoje pravila o sukobu interesa: da spriječe i samu mogućnost da dođe do nepravilnosti. Statut Arhitektonskog fakulteta u Beogradu propisuje da dekan zaključuje ugovore u ime Fakulteta (član 22) i da predsjedava tijelom koje odlučuje o izboru i napredovanju zaposlenih (član 45). Dekan je rukovodilac na fakultetu, sa direktnim uticajem na radni status i karijerni razvoj zaposlenih. Pored toga, javno dostupna akademska dokumentacija Arhitektonskog fakulteta u Beogradu potvrđuje da je prof. Lojanica bio mentor doktorske disertacije Dalije Dukanac, odbranjene 2023. godine, kao i da Lojanica rukovodi istraživačkom laboratorijom u kojoj Dukanac radi. Kada se neko nalazi u takvom odnosu prema nekom od učesnika konkursa, stvoreni su uslovi koji kompromituju načelo jednakosti i nepristrasnosti konkursa.

Tačka 2.3 Raspisa, koju je Ministarstvo samo napisalo, zabranjuje učešće lica “u radnom odnosu sa članovima žirija” upravo da bi se ovakve situacije unaprijed spriječile. Standard koji je Ministarstvo sebi propisalo nije ispunjen, i to je problem koji ostaje bez obzira na to kako se formuliše odnos između dekana i zaposlenih fakulteta, a naročito između mentora i doktoranda.

🔴Drugo: dogodilo se i u Hrvatskoj, u decembru 2025! Samo što je u tom slučaju žiri odmah reagovao; nije čekao da stručna javnost sama utvrdi činjenice.

Evo, znači, slučaja sa kojim ovo možemo direktno da uporedimo. Na arhitektonskom konkursu za proširenje gradskog groblja u Rovinju, žiri je - po otvaranju koverti - sam uočio da su nagrađeni timovi zaposleni na istom fakultetu kao i članovi žirija, i diskvalifikovao ih. Pogođeni tim se žalio, ali je Hrvatska Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila tu žalbu u februaru 2026. i potvrdila diskvalifikaciju. U obrazloženju stoji da su zaposleni u istom kabinetu unutar iste katedre “toliko usko povezani u svome radu” da bi njihovo učešće “narušilo ravnopravnost ili neovisno odlučivanje ocjenjivačkog suda.”

Dakle, argument kojim se Ministarstvo brani u crnogorskom slučaju - da “nijesu zaposleni kod njega, nego sa njim, kod istog poslodavca” - isti je kao argument koji je u hrvatskom slučaju odbačen, jer je nadležni organ ocijenio da čak i kolegijalna bliskost narušava načelo ravnopravnosti. Šta bi tek rekli da je član žirija nagrađenima bio nadređeni, ili mentor, kao u našem slučaju?

🔴Treće: Pobjednici konkursa za prvi blok na Veljem brdu ne bi mogli učestvovati na ovakvom konkursu u sopstvenoj zemlji, jer etički principi o kojima mi ovdje govorimo važe i u Srbiji, a njihov konkursni pravilnik ovakvu situaciju prepoznaje kao sukob interesa.

Naime, srpski Pravilnik o urbanističko-arhitektonskom konkursu iz 2015. godine u članu 31 navodi da učesnik ne može biti lice koje neposredno sarađuje s licima angažovanim na sprovođenju konkursa, posebno - tačno ovako piše - “stalni neposredni saradnici i pretpostavljeni.” Dekan je pretpostavljeni zaposlenih na svom fakultetu. Po pravilima iz Pravilnika koji zaposleni Arhitektonskog fakulteta u Beogradu sigurno znaju i moraju da poštuju kada se prijavljuju na konkurse u Srbiji, arhitektice Šišović i Dukanac ne bi imale pravo učešća na ovom konkursu. Ali eto, u Crnoj Gori se primjenjuju neka druga etička načela.

Naravno, mi ćemo sve ovo proslijediti nadležnim organima koji su ovlašćeni da ispitaju regularnost postupka i usklađenost sa najboljim praksama i stvarnim namjerama ovako postavljenog Raspisa. Pa neka Ministarstvo njima objasni ko je zlonamjeran.

✔️E da, na kraju, o “radovanju” Ministarstva:

Ministarstvo svoje saopštenje zaključuje konstatacijom da ih “raduje” što smo “sa pozicije da je riječ o političkom marketingu i prevari građana prešli na poziciju komentarisanja procesa realizacije ovog velikog projekta.” Samo da pojasnimo da i dalje smatramo, gledajući sve raspoložive dokaze, da je “Velje Brdo” prevara, fatamorgana i čardak ni na nebu ni na zemlji. Ne zato što imamo nešto protiv Vlade, nego zato što vam, Vlado, projekat nema tehničkih, infrastrukturnih, ekonomskih ni institucionalnih preduslova za realizaciju, što bezuspješno pokušavate da pokrijete faličnim planskim dokumentima, loše organizovanim konkursima, i omalovažavanjem svih koji se usude da kažu kako jeste. Za sve to vrijeme, ovaj skupi politički marketing naplaćujete iz našeg, javnog budžeta. Zato ćemo nastaviti da vam brojimo i bilježimo greške, kojih će sigurno biti još mnogo, jer projekat koji je od početka ovako loše postavljen ne može da izađe na dobro.

////

Linkovi za obimnu dokumentaciju koja potvrđuje sve što smo ovdje rekli: u komentarima!

Novi dan, nove zabrinjavajuće informacije o projektu "Velje brdo": protivno Raspisu konkursa, postoji direktna veza - ra...
17/04/2026

Novi dan, nove zabrinjavajuće informacije o projektu "Velje brdo": protivno Raspisu konkursa, postoji direktna veza - radni odnos - između člana žirija i više autora nagrađenih radova.
O ovome smo jutros obavijestili Ministarstvo; tekst tog dopisa objavljujemo i ovdje:

Poštovani,

Obraćamo vam se u vezi sa rezultatima Međunarodnog konkursa za urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje Bloka A1 u okviru prve faze realizacije naselja "Velje brdo", objavljenim na web stranici Vlade Crne Gore 14.04.2026. godine.

Pažljivom analizom Raspisa konkursa i javno dostupnih podataka o zaposlenim na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, utvrdili smo da su dobitnici prve i druge nagrade učestvovali u suprotnosti sa tačkom 2.3 Raspisa konkursa, koja izričito propisuje da na konkursu ne mogu učestvovati "lica koja su u najužem srodstvu i/ili su u radnom odnosu sa članovima žirija".

Konkretno, član Komisije (žirija) prof. dr Vladimir Lojanica, u Raspisu je predstavljen kao "redovni profesor, dekan Univerziteta u Beogradu - Arhitektonskog fakulteta." Uvidom u javno dostupne spiskove zaposlenih istog fakulteta (na web stranici arh.bg.ac.rs) utvrdili smo sledeće:

- Dr Grozdana Šišović, koautorka prvonagra­đenog rada (šifra 24542), upisana je kao vanredna profesorka Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu;
- Dr Dalia Dukanac, koautorka drugonagrađenog rada (šifra 64687, TAKTIKA), upisana je kao asistentkinja sa doktoratom na istom fakultetu.

Dakle, kao zaposlene na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, one su u radnom odnosu na instituciji kojom rukovodi član Komisije, prof. dr Vladimir Lojanica, što im, prema tački 2.3 Raspisa konkursa, onemogućava da učestvuju na ovom konkursu.

Na osnovu svega navedenog, zahtijevamo da Ministarstvo, u skladu sa tačkom 9 Raspisa, diskvalifikuje navedena konkursna rješenja, kao i da Ministarstvo objavi obrazloženje zašto uslov iz tačke 2.3 nije provjeren i primijenjen nakon vrednovanja konkursnih rješenja i otvaranja dokumenata sa imenima autora, kako to nalaže postupak propisan Raspisom. Ovakva proceduralna nepravilnost morala je, kako kaže i tekst Raspisa koji je raspisivač sam formulisao, biti otklonjena nakon vrednovanja i rangiranja radova.

Srdačno,
NVU KANA/ko ako ne arhitekt

////////////////

ISPRAVKA: Prethodna verzija ove objave pomenule je i Dr Jelenu Marić, docentkinju i prodekanicu na AF u Beogradu. U međuvremenu smo iz medija (jer nam Ministarstvo nije odgovorilo na dopis koji smo im uputili) saznali da to nije ista Jelena Marić koja je sarađivala na drugonagrađenom rješenju. Pogrešno smo zaključili da jeste jer se imena poklapaju; žao nam je. To ne mijenja činjenicu da druge dvije nagrađene učesnice konkursa, koje rade na AF u Beogradu, ne ispunjavaju uslove Raspisa - niti utiče na ostatak naše argumentacije.

***Zašto arhitekte i urbanisti iz Crne Gore nijesu učestvovali na konkursu za Velje Brdo?***Na ilustracijama u prilogu i...
16/04/2026

***Zašto arhitekte i urbanisti iz Crne Gore nijesu učestvovali na konkursu za Velje Brdo?***

Na ilustracijama u prilogu imamo tabele sa rezultatima, kako kažu na sajtu Vlade, međunarodnog konkursa za urbanističko-ahitektonsko idejno rješenje Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja “Velje brdo”. Tu smo podvukli imena učesnika i učesnica iz Crne Gore. Kako vidimo, od ukupno 33 prijave (pri čemu su tri stigle poslije krajnjeg roka, a za jednu nema podataka), samo 3 uključuju crnogorske arhitekte, od kojih su dvije u međunarodnim konzorcijumima. Evo:

- Prijava 04: A12 project d.o.o. iz Crne Gore, kao dio konzorcijuma sa Italijom i Albanijom;
- Prijava 20: DVARP +C d.o.o., kao dio konzorcijuma sa slovenačkim SADAR+VUGA (dobitnici III nagrade);
- Prijava 31: Srđan Tadić, Aleksandar Marsenić, Bojan Vlahović - jedini tim iz Crne Gore koji je učestvovao samostalno (rješenje nije razmatrano jer je stiglo van zadatog roka).

Ne znamo da li je to opštepoznata informacija, ali Crna Gora ima Komoru arhitekata i planera koja broji preko 750 članova i članica; kako vidimo, ovdje je učestvovalo samo njih desetak. Ovako upadljivo odsustvo lokalnih biroa sa ovog dobro finansiranog konkursa (fond za nagrade je bio preko 200.000Eur) nam pokazuje da su kolege masovno bojkotovale ovaj poziv - i neka su. Čestitamo svima koji nijesu učestvovali!

Sigurni smo da se radi upravo o bojkotu iz nekoliko razloga. Prvo, u raspisu konkursa doslovno nije bilo formalnih prepreka za učešće: nije se, recimo, zahtijevalo da timovi dostave reference, da pokažu obim i kvalitet projekata koje su izveli do sada, da imaju neki minimalni broj članova tima; ništa. Format je bio maksimalno otvoren - znači, ne možemo reći da su manji ili manje iskusni timovi bili isključeni zbog pravila; konkurs se bio objavljen na svim uobičajenim kanalima i trajao je tri mjeseca - znači, ne možemo reći da ljudi nijesu znali za ovu “priliku”. Prosto, nijesu htjeli da ulaze u to.

Drugo, žiri: među 11 članova konkursne Komisije nema istaknutih arhitekata iz Crne Gore. U žiriju su bili:

- Osoblje iz dva ministarstva, 5 članica: predstavnice raspisivača i Ministarstva javnih radova
- Aleksandra Tošić Jokić, arhitektica, rukovoditeljka izrade (problematičnih, u kontroverznom procesu donesenih i usvojenih) Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorica, članica
- Gavrilo Vuković iz Sekretarijata Glavnog grada: predstavnik lokalne uprave
- Arhitekte prof. dr Vladimir Lojanica iz Beograda i prof. Saša Begović, Zagreb/3LHD, članovi: nijesu iz lokalnog konteksta
- Sanja Lješković Mitrović, pejzažna arhitektica; Simeun Matović, građevinski inženjer, članovi.

Dakle, žiri je bio skoro u potpunosti sastavljen od državnih funkcionera i par stručnjaka sa strane. Ako ste arhitekta iz Crne Gore - znači, ako poznajete ovaj kontekst - i vidite ovako postavljen žiri, vjerovatno ne biste računali da će o rješenjima pristiglim na ovaj konkurs presuditi nezavisno stručno mišljenje.

Treće, sami konkursni zadatak bio je postavljen tako da čitav ovaj poduhvat sa Veljim brdom predstavi kao legitiman, iako znamo (a, kako vidimo, izgleda znaju i kolege sa scene) da nije utemeljen u činjenicama i stvarnim potrebama naše zajednice. Uvodni tekst Konkursnog zadatka kaže da je ovo “jedan od najambicioznijih i najznačajnijih urbanističkih poduhvata u savremenoj istoriji Podgorice i Crne Gore.” Mada se ovdje očigledno radi o promotivnom tekstu kojim Vlada želi da ubijedi javnost u istinitost svoje propagande, učešće na konkursu značilo bi prihvatanje ove premise kao tačne. Vidimo kako bi stručnjacima koji su posvećeni razvoju dobrih i trajnih urbanističkih rješenja to bilo neprihvatljivo.

I končano, četvrta stvar, baš kad smo kod dobrih i trajnih rješenja: pri samom kraju dokumenta koji opisuje konkursni zadatak, maltene usputno, spomenuto je sledeće: “Na predmetnom lokalitetu planiranom za izgradnju naselja ne postoji izgrađena vodovodna mreža.” I odmah potom: privremeno rješenje su vodonepropusne septičke jame. Za naselje od 630 stanova, planirano da bude prvi dio projekta u kojem na kraju treba da boravi 66.000 ljudi. Svima koji nas inače čitate ovo neće biti iznenađujuće, jer o infrastrukturnim nemogućnostima Veljeg Brda pišemo i pričamo već mjesecima, ali nam je jasno da je lokalnim arhitektama ova crvena zastavica u opisu konkursnog zadatka naročito morala zapasti za oko. Svi koji žive i rade ovdje znaju šta ovo znači u crnogorskim institucionalnim uslovima: koliko dugo nam traju “privremena” rješenja, koliko dugo se čeka na infrastrukturu, koliko je odsutna kontrola kvaliteta, koliko je velika vjerovatnoća da će ta kanalizacija da završi u Marezi. Potpuno je moguće da je strani učesnik na ovom konkursu ovo pročitao kao tehnički detalj koji će biti “riješen u fazama,” ali ljudi koji rade u ovom kontekstu znaju kolika noćna mora ovo može da postane. U teoriji to zovemo “situirano znanje”.

Eto, zato crnogorski arhitekte i urbanisti nijesu učestvovali na konkursu za Velje Brdo.

Profesor Radenko Pejović je doktorirao prije skoro 40 godina na Građevinskom fakultetu u Sarajevu; redovni je profesor n...
15/04/2026

Profesor Radenko Pejović je doktorirao prije skoro 40 godina na Građevinskom fakultetu u Sarajevu; redovni je profesor na Građevinskom fakultetu u Podgorici od 2001. godine; bio je dekan tog faklulteta; bio je prorektor Univerziteta Crne Gore; autor je i koautor niza stručnih radova iz oblasti građevinarstva; član je Odjeljenja tehničkih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

Skrećemo pažnju na ove podatke iz radne biografije prof. dr. Pejovića, jer je jedan od rijetkih etabliranih stručnjaka sa crnogorske scene koji je javno iznio kritike koncepta "Velje Brdo" (link za video je u komentaru). Sigurni smo da ćemo se njegovim komentarima vraćati sve češće, kako sve većem dijelu crnogorske javnosti bude postajalo jasno koliko je ovaj "projekat" pogrešan i štetan.

Ministar prostornog planiranja i urbanizma, Slaven Radunović, čija je glavna kvalifikacija to da je "aktivno angažovan u političkom životu Crne Gore od 1997. godine" (ozbiljno: u zvaničnoj biografiji na sajtu Vlade ministar ne navodi da se školovao), odgovorio je profesoru Pejoviću da su njegove utemeljene kritike zapravo "politički govor". Ministar Radunović bi, valjda, da mu se niko ne miješa u njegov politički posao - čak i kad taj njegov politički posao znači izmišljanje grada na Veljem Brdu za koji treba da platimo svi mi, dok on bjesomučno, uz sve privilegije koje mu daje ministarska pozicija, negira ekonomsku, društvenu i ekološku stvarnost. Neće moći.

Inače, biće zanimljivo posmatrati kako se ovaj proces raspada u nastavku. Ministar Radunović, jasno je, ne zna koliko je vremena i napora potrebno da se od ovih rendera stigne do razrađenog glavnog projekta. Velje Brdo nema rješenje za vodu; nema rješenje za kanalizaciju; nema rješenje za saobraćaj; nema procjenu uticaja na životnu sredinu. Dolazi nova globalna ekonomska kriza: da li će država baš imati novca da gradi grad u sred ničega, dok postojeća podgorička infrastruktura već trpi ogromno opterećenje i nedostatak novih ulaganja? Sve odlične teme za niz neophodnih političkih govora, jer politika = razgovor i dogovor oko toga kako ćemo živjeti zajedno. Unaprijed hvala stručnjacima svih struka koji će se njima baviti u mjesecima koji su pred nama i javno stati iza svog stava, kako bi široj javnosti pomogli da bolje razumije ovu predstavu stambene politike koju Vlada sa nama isprobava evo već godinu i po.

08/04/2026

Prilog o situaciji u zahvatu zombifikovanog DUP-a Zabjelo-Ljubović, emitovan sinoć na RTCG u okviru emisije "Gledajmo se": dok ljudi od gradnje novih stambenih zgrada doslovno više nemaju prostora da prođu kroz kvart u kojem žive i dok u kvartu i dalje nema ulaganja u javne usluge i infrastrukturu, investitori koriste prava iz prostornog plana koji je istekao 2014. godine (što, da neće neko slučajno da dovede prava zemljoposjednika u pitanje?), a uprava Glavnog grada - Glavni grad Podgorica - pravi se da nije nadležna. Na teren izlaze samo novinari, hvala im!

Linkovi za cijelu emisiju i relevantnu literaturu - u komentarima!

Odličan tekst u "Pobjedi" danas, koji zapravo govori o tome da Vladu ni ne interesuje da se bavi nekakvim upravljanjem r...
06/04/2026

Odličan tekst u "Pobjedi" danas, koji zapravo govori o tome da Vladu ni ne interesuje da se bavi nekakvim upravljanjem razvojem prostora: oni su tu da ne smetaju ljudima koji imaju mnogo novca da urade šta god žele da urade - i da se nadaju da niko neće mnogo talasati. Nije da nijesmo znali, ali je dobro ponavljati naučeno, kao što je dobro ne pristajati na ovo.

Zvanični odogovori iz Ministarstva su neprihvatljivi.
Ovakav stav Vlade je neprihvatljiv.

Hvala novinaru Jovanu Nikitoviću; link za tekst je u komentaru.

Address

Podgorica
81000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when KANA / ko ako ne arhitekt posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to KANA / ko ako ne arhitekt:

Shortcuts

Share