09/10/2026
Sjećanje na dr. Antuna viteza Bonifačića, vrhovnika Reda krune kralja Zvonimira
Rođen na današnji dan 8. listopada 1901. bio je znameniti hrvatski književnik, slavist i romanist svjetskoga glasa. Gimnaziju je pohađao u Pazinu i na Sušaku. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij slavistike i romanistike, doktorirao je na temu francuskog književnika Gustave Flauberta 1924. Za života bio je dopredsjednik uglednog društva književnika u Zagrebu, radi u netom uspostavljenom odjelu za kulturne veze pri ministarstvu vanjskih poslova NDH. Nakon pada Hrvatske Države 1945. emigrirat će u Italiju, te 1947. u Brazil u kojem ostaje do 1954. kada se seli u SAD. U Argentini gdje će sa Vinkom Nikolićem pokrenuti Hrvatsku reviju (jedan od važnijih magazina Matice hrvatske). Sudjeluje u radu Hrvatske državne vlade i kapitula.
Nakon smrti dr. Stjepana Hefera 1973. izabran je od vijeća za predsjednika HOP-a krovne organizacije i time predsjednika Hrvatske državne vlade u emigraciji, Hrvatskih oružanih snaga, Hrvatskog domobrana, HDS itd i Reda krune kralja Zvonimira. Za svog mandata radit će na jačoj centralizaciji i djelovanju na prostoru Kanade i SAD-a. Upravo za vrijeme njegova vodstva donose se posljednje izmjene statuta i pravilnika 5. rujna 1977. u Chicagu, SAD-u, među kojima su sve emigrantske kulturne organizacije objedinjene pod vodstvom HOP-a koje postaje time protuteža Meštrovićevom HNV (struji sklonijoj pregovorima s Jugoslavijom). U to doba priklonit će se još više radu u demokratskim pokretima, dok sam Red ponajprije vršit će kulturne i humanitarne zadaće, te održavanje nacionalne povijesti. Najvažnija organizacija preko koje djeluju u doba Bonifačića je Ujedinjeni Kanadski Hrvati (UKH) koji će izboriti i službeno državno priznanje od Kanade i pravo sudjelovanja u izborima i vlasti u kojoj će se birati predstavnik hrvatske (emigrantske) manjine. Upravo će u njegovo vrijeme zalaganjem 10. travnja biti priznat nacionalnim danom Hrvata u Kanadi 1980. U SAD-u biti će tajnik Hrvatskoga Povijesnog Instituta u Chicagu i članom Američkog centra P.E.N. Vodit će Red uz dužnost predsjednika HOP, Vlade itd sve do 1981. kada zbog zdravlja se povlači. Preminuo je 24. travnja 1986. u Chicagu, SAD.
Njegov književni rad obuhvaća Mladice (1943.), Entre Jupiter et Mars — La Croatie et l'Europe (1944.), Zbornik Velebit (1943.), roman Bit ćete kao bogovi' (1950.), Vječnu Hrvatsku (1953.), zbirku Sabrane pjesme (1974.) i desetine drugih znamenitih djela i zbiraka.