10/10/2026
Nedžad ef. Grabus, novi reisul-ulema: Islamska zajednica je čuvar vrijednosti, a ne poluga moći
Na današnjoj sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za novog reisu-l-ulemu izabran je muftija sarajevski dr. Nedžad ef. Grabus.
Amir Saletović
Amir Saletović
10. oktobar 2026. u 13:04
3 min čitanja
Sačuvaj članak
Foto: Hayat
OGLAS
U središtu njegovog opsežnog programa i vizije budućeg djelovanja nalazi se snažna opredijeljenost za očuvanje autonomije institucije, jačanje njenog institucionalnog jedinstva, unaprjeđenje položaja imama, razvoj vakufa te prilagođavanje odgojnih i obrazovnih procesa izazovima savremenog doba.
U svojim ranijim istupima, kao i u detaljnu programu predstavljenom Saboru, Grabus je u više navrata isticao potrebu razvijanja svijesti o sudbinskom značaju Islamske zajednice za muslimane Bošnjake. Posebno naglašava važnost njenog slobodnog i autonomnog djelovanja, ističući temeljnu premisu da je Islamska zajednica prvenstveno zajednica vrijednosti, a ne zajednica moći.
Govoreći o ulozi Zajednice u životu vjernika, podsjetio je na njen neprocjenjivi historijski kontinuitet koji se, počevši od 1882. godine, uspješno održavao kroz različite društveno-političke sisteme i administrativna uređenja. Tom prilikom odao je i veliko priznanje aktuelnom reisul-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću, navodeći da je svojim dugogodišnjim djelovanjem uspješno sačuvao ugled Islamske zajednice i dostojanstvo njenih pripadnika.
Govoreći o odnosu prema državi i političkim akterima, novi reisu-l-ulema je jasno poručio da autonomija podrazumijeva samostalno donošenje unutrašnjih odluka unutar institucije, uz puno poštivanje sekularnog karaktera države i vladavine prava. Islamskoj zajednici nisu potrebne nikakve privilegije, već jasan pravni okvir u kojem može nesmetano i samostalno djelovati, naglasio je Grabus, dodajući da se politika ne smije miješati u unutrašnje procese, izbor reisul-uleme niti u rad organa Islamske zajednice.
Nedžad Grabus
Hayat
Među njima se izuzetno ističe unaprjeđenje statusa imama, što predstavlja direktan odgovor na savremenu krizu imamskog poziva. To podrazumijeva osiguravanje boljih materijalnih uvjeta, stabilnijeg pravno-radnog položaja, kvalitetnijeg obrazovanja i podizanja njihovog društvenog ugleda kako bi sa još većom ljubavlju izvršavali svoju misiju.
Značajan dio programa posvećen je ekonomskom razvoju vakufa, pri čemu je planirana proizvodnja novih vrijednosti uz strogo poštivanje volje vakifa i primjenu odredbi iz vakufnama. Istovremeno, predviđena je sveobuhvatna reforma odgojno-obrazovnog sistema, koji obuhvata mektebe, predškolske ustanove, škole Kur'ana, medrese i fakultete, s ciljem pronalaženja adekvatnog odgovora na globalnu krizu duhovnih i humanističkih sastavnica obrazovanja.
U tim procesima naglašena je i potreba veće iskorištenosti potencijala obrazovanih žena, posebno svršenica islamskih ustanova, kao i kreiranje sadržaja koji će islam mladim generacijama približiti kroz njima razumljiv jezik.
Grabusov program veliku pažnju poklanja i vanjskom djelovanju Zajednice, uključujući izradu strategije daljinskog povezivanja u bošnjačkoj dijaspori, koju vidi kao epohalni amanet i veliku komparativnu prednost.
Također, planiran je nastavak i unaprjeđenje konkretne podrške povratničkim džematima kroz namjenska sredstva i preciznije standarde održivosti. Na unutrašnjem planu, novi reisu-l-ulema insistira na zaštiti institucionalnog jedinstva, odbacivanju paralelnih struktura, suzbijanju vaninstitucionalnih tumačenja vjere te širem uključivanju stručnih i kompetentnih kadrova u sve segmente rada Islamske zajednice.
Zaključno, dr. Nedžad ef. Grabus stupa na čelo Islamske zajednice s jasnom vizijom modernog, stabilnog i unutrašnje povezanog kolektiva koji spremno odgovara na izazove modernog vremena, njegujući pritom bogato duhovno, vjersko i kulturno naslijeđe bosanskohercegovačkih muslimana
