Motiv samoorganizacije grupe studenata bio je usmeren ka potrebama pružanja novog i drugačijeg kulturološkog temelja za zdravu integraciju romske zajednice u društvo. Udruženje romskih studenata osnovala je grupa studenata Roma 2000-te, kada je na Univerzitetu u Novom Sadu studiralo tek 18 Roma. Motiv samoorganizacije ove male grupe bio je usmeren ka potrebama pružanja novog i drugačijeg kulturolo
škog temelja kao fundamentalne pretpostavke za zdravu integraciju romske zajednice u društvo. To nastojanje podrazumevalo je borbu za obezbeđivanje boljih uslova studiranja i školovanje uopšte. Pored fokusa na egzistencijalne probleme romske zajednice, rad udruženja bio je (i ostao) usmeren ka kreiranju kompetentnih individua koje bi bile samosvesne, odgovorne, efikasne, političko-ideološki profilisane i usmerene ka zaštiti i očuvanju svoje zajednice. To znači da je permanentno podsticanje u izgradnji ličnih i kolektivnih kapaciteta na relaciji zajednica – društvo jedini garant da rezultati rada udruženja budu vidljivi. Danas, nakon više od osam godina od osnivanja organizacije, broj Roma na Univerzitetu u Novom Sadu uvećao se za preko 150 studenata. Nesumnjiv doprinos naše organizacije potvrđuje ovaj kvantitativni podatak, međutim, fokus je potrebno usmeriti i na problem kvaliteta i kompetencije. U sadašnjem društvenom organizmu obrazovanje je uslovljeno novcem, a stvarnost romske zajednice u širem kontektu jesu marginalne pozicije . Više nego očigledna činjenica da obrazovanje u tom slučaju postaje povlastica a ne opšte pravo, organizaciji zacrtava nove probleme, ali i smernice na kojima se rad udruženja treba dalje orjentisati. Kako su nove generacije studenata Roma dolazile u organizaciju menjali su se prioriteti rada kao i opšta metodologija. Udruženje Romskih Studenata danas sve više tendira ka izgradnji profesionalnog statusa i manje je nego ranije bila fokusirana na jedan uži deo problema koji se odnose na romsku populaciju. Poenta angažmana udruženja nakon osam godina odnosi se na aktivnosti koje se institucionalno legitimišu i doprinose tome da se izgrađeni kapaciteti romske populacije mapiraju u realno tkivo društva. To znači da će udruženje raditi na tome da se institucije u društvu povežu i čvršće koordiniraju u cilju ostvarenja zajedničkog humanističkog ideala koji teži ka pravednom uspostavljanju socijalnog balansa u društvu.