30/08/2024
PRAVO DRVO NA PRAVOM MJESTU
Drveće je vječita i neiscrpna tema za slikare i pjesnike. Politička misao se rijetko bavi pitanjem drveća, možda samo globalna politika i to u kontekstu globalnog zatopljenja, očuvanju prašuma i sl. Načimanje teme drveća u Mostaru, na prvu izgleda kao jedna nepolitička tema, odnosno netema s aspekta svakodnevnih komunalnih i infrastrukturnih problema.
Pasionirani šetač koji u različito doba dana i u različita godišnja doba prošeta gradom, te u svojoj percepciji ima i drveće ispod kojeg prolazi, dođe do zaključka da u planiranju budućnosti ovog grada nije dovoljno planirati samo zgrade i ulice, zelene površine i parkinge, nego je svakako bitna i vrsta drveća i sve njegove osobine da bi bile prihvatljiva u jednom urbanom okruženju. I kao što se često dešava kod nas odluka o sadnji novog drveća se prepuštala izvođačima radova, te se u potpunosti isključivala struka, odnosno eksperti koji bi sačinili iscrpnu analizu o karakteristikama određene vrste drveta.
Trebalo je uzeti u obzir koliko neka vrsta drveta raste u visinu, kolika je debljina stabla, koji je rizik od loma, kako podnosi sušu i vrelinu asfalta. Ulice koje gravitiraju Rondou – najstarijem kružnom toku u gradu Mostaru izgrađene su i zasađene drvoredima još u vrijeme Austrougarske. Kako se radi o ostavštini koja doprinosi imidžu grada, te se radi o gradskim šetnicama ova stabla u svakom slučaju treba sačuvati. Ali drvoredi s visokim sortama drveća kao što su platan, lipa, košćela zasađeni su po cijelom gradu. Treba realno sagledati sve negativne osobine tog drveća i naći odgovarajuću alternativu. Visoka i debela stabla imaju široke i razgranate krošnje koje se ne mogu kontrolirati te potpuno zaklanjaju javnu rasvjetu.
Također korijenov sistem takvog drveća razara pločnike i radi štetu kanalizaciji. U sezoni cvjetanja određena drveća proizvode pelud koji izaziva alergije, a dugo nakon toga, nusproizvodi cvjetanja onečišćuju ulice. Opadanje lišća je posebna tema, jer lišće opada još od sredine ljeta kad počnu vrućine i traje do kraja jeseni. Poseban problem je što visoka i razgranata drveća privlače ptice koje su mostarske drvorede izabrali za svoje prebivalište.
Treba pogledati kako izgledaju pločnici oko Mepasa, hotela Ere, u Splitskoj ulici i u ulici Kneza Višeslava. Navečer su krošnje drveća pune čvoraka, vrana i čavki koje tu dolaze samo na noćni boravak, a pitanje je da li postoji alternativa.
U jednom dijelu grada vidio sam drveće koje bi moglo biti sasvim prikladno za gradske ulice. Radi se o stablima hrasta crnike preko p**a Španjolskog trga. To je specifična vrsta hrasta koji u prirodi raste na Jadranskoj obali, a evo dokazano je da uspijeva i u Mostaru. Radi se o stablima srednje veličine, kompaktne i guste krošnje koja se može oblikovati. Drvo je čvrsto, vitko i dugovječno. Što je najvažnije to je zimzeleno drvo koje lako podnosi sušu.
A što ćemo s pticama? Imamo prostore izvan gradskog područja, koja su potpuno neiskorištena i zapuštena. Tamo treba podići velike parkove s raznim vrstama drveća koji će postati utočište za ptice, a i mjesta za šetnju i odmor.
Razmišljanja o gradu i drveću koja dolaze od jednog laika mogu na prvi pogled izgledati kao sporedna i suvišna tema. Ako bi se malo bolje raspitali kod radnika koji su zaduženi za čišćenje i održavanje ulica sigurno bi dobili odgovor da puno vremena i resursa troše na otklanjanje problema koje prouzrokuje drveće. I ne treba ih kriviti za prljave ulice. Svakoga jutra ti vrijedni radnici, na najprimitivniji način, metlama i kolicima uklanjaju otpad koji proizvodi drveće. I nikad taj posao neće završiti niti ga mogu obaviti dobro.
A za dugoročno planiranje i održavanje urbanog prostora gradski oci trebaju uključiti i ljude s posebnim znanjem. U svemu tome trebaju i ljudi koji znaju nešto više o biologiji, o drveću i o pticama. Te onoj staroj devizi pravi čovjek na pravom mjestu trebamo dodati i jedan dugoročni cilj - pravo drvo na pravom mjestu. Uklanjanje drveća ne bi bio presedan jer smo već prije više od 10 godina uklonili topole, a da bi za 10 godina mogli mijenjati drvorede, već sad bi trebali na posebnim plantažama zasaditi drveća koja ćemo prenijeti tamo gdje bude potrebno.
